Hoće li pokret Qanon ponovo ojačati uoči predsjedničkih izbora u SAD-u?

Donald Trump ih je opisao kao „ljude koji vole svoju zemlju”, a američki FBI kao „ekstremiste vođene teorijom zavjere”. Metine platforme, prvenstveno Facebook, su im ukinule naloge i grupe, a svoje sljedbenike pronašli su i na Balkanu. Pripadnici QAnon grupe počeli su se okupljati 2017. a svoj vrhunac slave i uticaja su imali 2020. godine. U ovom tekstu propitujemo gdje su sada, koliko su prisutni na Balkanu i hoće li ih nadolazeći izbori u SAD-u relativizirati.

Doktorand politologije i vanjski saradnik na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu Matej Mikašinović za „Nauka govori“ pojašnjava da se trenutni fokus Qanon pokreta i dalje temelji na anti-sistemskim i anti-elitističkim teorijama zavjera, prema kojima našim društvima vlada sekta političkih i ekonomskih elita koja nameće svoje interese.

„U 2024. godini se takvi narativi odnose na isticanje postojanja sekta pedofilskih elita, ciljanog oduzimanja osobnih sloboda, teorije zavjere o zamjeni stanovništva (domicilno stanovništvo se namjerno zamjenjuje sa stranim migrantskim) i teorije zavjere o velikom resetu (prema kojima se priprema teren za prevlast međunarodnih institucija nad nacionalnim). Također, često je prisutno i kritiziranje uplitanja Zapada u ukrajinsko-ruski rat te isticanje podrške Putinu i Trumpu, koji se ‘bore protiv globalista i sotonjara‘, kaže Mikašinović.

Novinar Sandro Hergić objašnjavajući vodilje pokreta QAnon i činjenicu da se na lokalnom nivou često, osim globalnih, bavi i lokalnim temama kaže da se pokret kontinuirano mijenja.

„QAnon je nikao iz protestantskog fundamentalizma i konstantno mutira i mijenja se, prilagođava lokalnom kontekstima. Sa vremenom se pretvorio u kult koji obožava porodicu Trump pridajući joj natprirodne sposobnosti i neki istorijski značaj“, kaže Hergić.

Qanon u BiH i regiji

Svjetski raširen pokret na Balkanu nije poprimio masovne, javno deklarisane, sljedbenike kao u Americi, ali je njihov broj daleko od zanemarljivog. Detektor.ba 2020. piše da Facebook grupa „Q-ANON Bosna i Hercegovina” broji 460 članova. Broj onih koji su prihvatili ideje ovog pokreta je daleko veći, pa su hiljade ljudi na društvenim mrežama širile upravo teorije Qanona – o tome da 5G ubija ptice, da se u zaštitnim maskama kriju čipovi, da su vakcine štetne i slično. Iako itekako prisutni, nikada nisu prerasli u relevantnu i organizovanu grupu.

„Moj je dojam da lokalizacija ove skupine/ideologije kod nas nikada nije ni bila autentična, nego više stvar trenda, pa i pomodarstva i trenutne ”furke”, mahom među osobama poroznih identiteta i u potrazi za nekom temom koja može stvoriti prividan i kratkotrajan osjećaj smisla. To je u posljednje vrijeme opći trend, ne samo kod nas – kratkotrajno i ostrašćeno ”nafuravanje” na najčešće polarizirajuće narative u društvu – od rodnosti, do Gaze, koji se relativno brzo potroše, pa se onda takav površan fokus prebaci na neku drugu kontroverznu temu“, kaže za Nauka govori Vlado Azinović, profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.

Mikašinović kaže kako je Qanon pokret i dalje relevantan u politici, iako su njihovi zagovornici, pristaše i članovi u 2024. godini daleko manje aktivni nego 2020. godine, kada je pokret bio na vrhuncu uticaja, popularnosti i podrške.

„Razlog pada aktivnosti je poraz Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima 2020. godine i povećano uklanjanje Qanon sadržaja, stranica i grupa na društvenim mrežama nakon napada na Capitol Hill 2021. godine. Time je doseg njihovih ideja značajno ograničen“, kaže Mikašinović.

Nakon što su im ukinute stranice na Metinim platformama, pokret se preselio na Telegram. No, tamo je posljednja objava na kanalu pod nazivom „QAnon Srbija“ koja broji 3.712 članova iz septembra 2023. Očito, pokret se preselio na druge mreže.

„Međutim, od 2023. je godine zabilježen porast Qanon pristaša na raznim alternativnim društvenim mrežama, poput Truth Social ili Gaba, ali i na X (bivšem Twitteru). Od trenutka kada je Elon Musk kupio X, i odobrio povratak velikog broja uklonjenih i zabranjenih profila na mrežu, svjedočimo porastu Qanon aktivnosti i narativa, koji nastavljaju stjecati sve veću podršku“, dodaje Mikašinović.

Novinar Sandro Hergić uočava da QAnonove teorije zavjere konstantno evoluiraju i mijenjaju narative da bi se prilagodile realnosti.

„Kada je Donald Tramp izgubio od Joe Bidena počeli su da šire dezinformacije o tome da je ustvari Bajden samo fiktivni predsjednik. Uticaj QAnona u BiH nije velik, ali je njegov narativ raširen i spaja se sa drugim teorijama zavjere (antivakserstvo , razni spiritualistički new age kultovi poput fenomena bosanskih piramida čiji su sljedbenici potpuno usvojili ideje Qanona)“ koje su prisutne“, kaže naš sagovornik.

Urednik „Raskrinkavanja“ Rašid Krupalija takođe smatra da pokret u BiH nikada nije dostigao nivo popularnosti kakav je imao u SAD-u.

„Kad je u pitanju uticaj QAnon pristalica u BiH, on je uglavnom vidljiv u krugovima i forumima u kojima se promovišu i dijele i druge teorije zavjere. Još uvijek se radi o marginalnim manifestacijama, i za razliku od Amerike, nema nekog uticaja u politici“, uočava Krupalija.

Mikašinović uočava da uprkos tome što je QAnon pokret započeo u SAD-u, te što je pao u vidljivosti, njihovi su se narativi od 2020. godine probili duboko u društva širom svijeta, što uključuje i Balkan gdje su naišli na plodno tlo.

„Ponajprije zbog općenito niskog povjerenja i podrške u političke institucije, skepsu u međunarodne institucije te, u slučaju Srbije, povijesno-političke povezanosti s Rusijom i kritike prema zapadnjačkom liberalizmu“, kaže vanjski saradnik zagrebačkog FPZ-a.

Taj se uticaj, pojašnjava, u jeku COVID-19 pandemije, manifestovao u pojavi stranica i računa na društvenim mrežama s jasnim poveznicama na Qanon pokret. Noseći nazive poput “Borac za istinu”, “Qanon Balkan” i “Balkanon”, ovi su računi, stranice i javne grupe isticale borbu protiv pandemijskih mjera, uvjerenje kako COVID-19 ne postoji, zagovaranje da 5G mreže uzrokuju zdravstvene probleme, širenje anti-vakserskih narativa te tvrdnje kako se osobe čipira putem vakcina.

„Širenje je takvih narativa i ideja po digitalnom prostoru Balkana dovelo do velikog broja anti-vakserskih prosvjeda, odbijanja cijepljenja i daljnjeg širenja dezinformacija i teorija zavjera. Time smo bili svjedoci ne samo lakoće prijenosa dezinformacija i teorija zavjera iz jednog dijela svijeta u drugi kroz internet, već i sposobnosti digitalnog prostora da ostvari učinak na stvarni svijet“, kaže Mikašinović.

Nakon COVID-19 pandemije je dodatni vjetar u domaći Qanon pokret dao ukrajinsko-ruski rat, koji se ponovno tumačio u kontekstu nametanja ciljeva i interesa globalističkih aktera, naspram nacionalnih i volje naroda.

„Takvi su se narativi manifestirali u davanju podrške Putinu, koji, prema Qanon pokretu, nastoji spasiti Ukrajinu od globalističko-sotonističkog utjecaja.“

Koliko se pokret promijenio od 2017?

Qanon je teorija zavjere i politički pokret nastao 2017. godine na anonimnom međunarodnom internetskom forumu 4chan, specifičnije, na podforumu Politically Incorrect (/pol/).

Prvi put se pojavio u objavama korisnika zvanog QAnon (Q Anonymous), koji je tvrdio da svijetom vlada skupina pedofila, sastavljenih od političkih i ekonomskih elita te Židova te da je Donald Trump jedini koji se bori protiv njih. Pojašnjava Mikašinović, dodajući da je QAnon navodne planove Trumpa za zaustavljanje uticaja tih elita ispisivao u kriptičnim zagonetkama, pozivajući ostale korisnike 4chana da ih odgonetnu. Iz tog je zajedničkog poduhvata raspravljanja i predviđanja značenja proizašla zajednica duboko uronjena u paranoidne, anti-demokratske i konspirativne narative. S vremenom i aktuelnim kontekstom i sam pokret se mijenjao.

„Zaključno, promjena QAnon pokreta se može promatrati u kontekstu sadržaja kojeg pruža i publike koja ga podržava. Po pitanju sadržaja, Qanon je pokret oduvijek bio temeljen na anti-sistemskim i anti-elitističkim teorijama zavjera – srž je pokreta oduvijek bila ista, ali se njezina narav mijenjala. Tako je u 2017. godini glavni fokus bio na zagovaranju poveznice političkih i ekonomskih elita s pedofilskim krugovima koji štuju Sotonu, dok je u 2020. godini je prevladalo uvjerenje da se osobne slobode građana i građanki ciljano oduzimaju provedbom pandemijskih mjera“, kaže mikašinović.

Dodaje da se u 2024. fokus prebacio na spoj ova dva narativa, uz isticanje podrške anti-globalističkim akterima, poput Putina i Trumpa. Stoga, smatra Mikašinović, možemo ustvrditi da će Qanon pokret i dalje biti relevantan, jer on posjeduje sposobnost prilagođavanja svoje anti-sistemske i anti-elitističke prirode vodećim problemima društva.

„Kada gledamo publiku Qanon pokreta, tu možemo zabilježiti najznačajniju promjenu. Ova se teorija zavjere nije dugo zadržala u malenom internetskom kutku poput 4chana, već se ubrzo proširila po internetu i društvenim mrežama, pretvorivši se najprije u nacionalni, a zatim i globalni politički pokret. Taj je globalni pokret u konačnici rezultirao u dubokom usađivanju anti-sistemskih, anti-elitističkih i konspiratornih načela i ideala u sve pore društva, koji sada često izviru u razgovorima i diskusijama. Upravo u tome leži trajno nasljeđe Qanon pokreta, jer čak i da on izgubi svu podršku i propadne, nastavit će postojati u “duhovnom smislu” te indirektno utjecati na sve političke procese koji će tek uslijediti“, pojašnjava Mikašinović.

Da li će predstojeći američki izbori aktualizirati ovaj pokret i koje to posljedice sa sobom nosi?

Niz nasilnih događaja u SAD-u dovodi se u vezu sa praćenjem i podržavanjem ekstremističkih pokreta poput QAnona. Američki stručnjaci smatraju da će se nasilje i aktivnosti grupa poput QAnona povećati uoči američkih predsjedničkih izbora.

„Dakle, apsolutno bismo trebali očekivati takve incidente u 2024.”, rekao je u tekstu za AP Jacob Ware, istraživač u američkom Vijeću za vanjske odnose. Da će se aktivnosti QAnona intenizvirati kako s ebudu približavali izbori smatra i novinar Sandro Hergić.

„Vjerovatno hoće, jer mnogi visokorangirani republikanci poput Marjorie Taylor Greene javno zagovaraju ovakve ideje“, kaže Hergić.

Nadolazeći predsjednički izbori SAD-a predstavljaju prostor i priliku za ponovno rasplamsavanje uticaja, podrške i značaja Qanon pokreta, pojašnjava Mikašinović.

„Tome u prilog idu dva razloga. Prvo, Qanon pokret ističe da Donald Trump nije izgubio predsjedničke izbore 2020. godine, već je bio pokraden od strane političke elite. Stoga se može očekivati da će Qanon zajednica i pristaše pažljivo pratiti i komentirati ove izbore, šireći svoje narative i teorije zavjera, a time i jačajući svoju prisutnost i vidljivost u američkom društvu“, kaže Mikašinović.

Drugi razlog je, objašnjava, činjenica da na aktueliziranju QAnon pokreta radi i sam Donald Trump, koji s njima koketira kako bi dobio podršku konzervativnih QAnon birača. Smatra da je značajno i implicirajue to da ih Trump nikada nije proglasio ekstremistima ili se distancirao od njih, navodeći umjesto toga da “nije upoznat s njima”, ali da cijeni njihovu podršku.

„Također, njegova društvena mreža Truth Social je znakovita po tome da dopušta objavljivanje Qanon teorija zavjera i narativa, s argumentom zalaganja za slobodu govora. Time se ova mreža preobrazila u jednu od vodećih hubova Qanon podržavatelja, i oni znaju da im je to omogućio upravo Donald Trump“, pojašnjava Mikašinović.

Mišljenja je da iz perspektive izborne kampanje ovakvo povezivanje s Qanon pokretom može imati kratkoročnog benefita za Donalda Trumpa, ali će posljedice  za američko društvo biti negativne i dugoročne.

„Hranjenje ovog pokreta će u SAD-u dovesti daljnju političku polarizaciju društva, zaoštravanje političkog diskursa, nemogućnost demokratskog dijaloga, porast autoritarizma i nepovjerenja u političke institucije, ali i povećanje nasilnog i ekstremističkog političkog djelovanja, sličnog napadu na Capitol Hill iz 2021. Godine“, zaključuje Mikašinović.

Naslovna ilustracija je kreirana pomoću alata AI.

The post Hoće li pokret Qanon ponovo ojačati uoči predsjedničkih izbora u SAD-u? appeared first on Nauka govori.