Meta bez obavještenja koristi lične podatke za treniranje umjetne inteligencije na Balkanu
Kompanija Meta je u junu 2024. promijenila politiku privatnosti u Srbiji, a kako smo poslije utvrdili, i u BiH, vjerovatno u cijelom Zapadnom Balkanu i području koje nije u EU. Ova nova politika omogućava korišćenje sadržaja korisnika za trening Metinih AI modela. No, ni to nije problem – najveći je problem što Meta nije obavijestila […] The post Meta bez obavještenja koristi lične podatke za treniranje umjetne inteligencije na Balkanu appeared first on Nauka govori.
Kompanija Meta je u junu 2024. promijenila politiku privatnosti u Srbiji, a kako smo poslije utvrdili, i u BiH, vjerovatno u cijelom Zapadnom Balkanu i području koje nije u EU. Ova nova politika omogućava korišćenje sadržaja korisnika za trening Metinih AI modela. No, ni to nije problem – najveći je problem što Meta nije obavijestila korisnike niti je dužna to uraditi.
Podaci o interakcijama, komentari, lični podaci i fotografije korisnika Meta-e kao resurs za trening AI modela. EU to nije dozvolila
Ova promjena se dogodila 26. juna 2024. Promjene se odnose na obradu i korištenje svih podataka korisnika ove kompanije (lični podaci, fotografije, videozapisi, objave, komentari, vrijeme objave, geolokacija te drugi metapodaci) za razvoj za sada neodređene i neobjašnjene tehnologije vještačke inteligencije, a bez jasnog obavještenja svrhe i namjene razvoja takve tehnologije. Kompanija može koristiti i podatke o interakcijama sa sadržajem, ali i informacije o interakcijama mimo Instagrama i Facebooka, glavnih Meta-inih proizvoda.
Državljani Evropske unije prilikom logiranja na platforme dobili su upozorenje da se politika mijenja pa potom i opciju da podatke povuku iz planiranog treninga vještačke inteligencije. Korisnicima iz Bosne i Hercegovine, i drugih zemalja koje nisu u EU nije omogućeno odbijanje takve upotrebe podataka niti su dobili obavijest. Ovo znači da je korisnicima uskraćena sloboda informisanog izbora.
Na ovaj se način zloupotrebljava pozicija zemalja van EU u korist razvoja jedne tehnologije. Umjesto da traži pristanak od svakog korisnika, Meta se pozvala na legitimni interes kao pravni osnov, što je protivno standardima zaštite podataka o ličnosti jer razvoj tehnologije i profit ne mogu biti važniji od prava na privatnost. Također, po ovome ispada da je End-user licence agreement (EULA) pravno jači nego pravo na privatnost i evropske Opšte uredbe o zaštiti podataka (General Data Protaction Regulation – GDPR).
U EU je ovaj pokušaj zaustavljen. Evropska organizacija za digitalna prava, Noyb, je u junu upozorila javnost na promjene u politici privatnosti kompanije Meta za korisnike u EU i Evropskom ekonomskom prostoru. Građanima u tom regionu je data mogućnost da odbiju obradu svojih ličnih podataka u svrhe razvoja Metinih AI modela. Međutim, rok za odbijanje („opt-out”) bio je do 26. juna, nakon čega bi im ova opcija bila ukinuta. Pravni tim Noyb je podnio 11 žalbi službama za zaštitu podataka širom EU kako bi spriječio kompaniju Meta da provede ovaj plan besplatnog korištenja podataka korisnika. U žalbi podnijetoj Komisiji za zaštitu ličnih podataka Irske, koja je nadležna za Metu u EU/EEA, Noyb detaljno opisuje nezakonitost novih pravila kompanije i kršenje niza odredbi GDPR-a.
Noyb je 14. juna proglasila „preliminarnu pobjedu” nakon što je irska Komisija za zaštitu podataka objavila da će Meta obustaviti planove za korištenje podataka korisnika iz EU/EEA u razvoju AI modela. Meta je ovu odluku ocijenila kao „korak unazad” za evropske inovacije i konkurenciju u oblasti vještačke inteligencije. U Metinim politikama privatnosti sada piše da je korištenje podataka odloženo zbog konsultacija sa regulatorima, a korisnici će biti obaviješteni o eventualnim promjenama kako bi mogli iskoristiti pravo na odbijanje obrade podataka.
Da li se promjene odnose i na BiH?
„Uspio sam potvrditi da se ova odluka odnosi i na BiH što je dovelo do toga da je i Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH reagovala po ovom pitanju. Nisam siguran da će se ovakvom reakcijom nešto postići bez ozbiljnog strateškog pristupa”, kazao je Feđa Kulenović, stručnjak za digitalnu transformaciju i analizu podataka, viši asistent na Odsjeku za komparativnu književnost i informacijske nauke na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.
Kako je objasnio Kulenović, ono što se pojavljuje kao problem je to da je Meta na osnovu svog tumačenja pravnih propisa očigledno odlučila da ne mora obavještavati korisnike i korisnice o ovakvim promjenama što je priličan otklon od uobičajenih pravila gdje nas svaki servis obavještava o promjenama. Tako je recimo bilo za promjene koje su bile uvedene za Metin servis WhatsApp. Njihova politika vezana za AI je poprilično neprecizna za druge jurisdikcije kao što je BiH.
Reakcija Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH
„Smatramo da je Meta bila u obavezi da istu opciju ponudi i korisnicima u Bosni i Hercegovini i drugim zemljama u regiji koje nisu članice Evropske unije. Institucije nadležne za zaštitu ličnih podataka u regiji se suočavaju sa negativnom činjenicom da Meta nije imenovala predstavnike s kojim bi institucije sarađivale. Agencija se 29. jula obratila kompaniji Meta sa zahtjevom da se dostave podaci predstavnika sa kojim bi mogli uspostaviti kontakt povodom navedenog pitanja. Odgovor kompanije Meta nismo još dobili. Agencija očekuje da će se u doglednom vremenu predstavnici navedene kompanije obratiti kako bi se trajno riješio problem u vezi informisanja građana Bosne i Hercegovine u vezi sa obradom podataka koju Meta provodi, te se građanima osigurala identična prava na zaštitu ličnih podataka i privatnosti kakva imaju građani Evropske unije”, saopšteno je iz Agencije za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini.
„Ono što je dobro, ali svima nepoznato šta predstavlja”, priča Kulenović, „je da Meta nudi opciju da vidimo koji su to naši podaci koje Meta koristi iako kažu da imamo prava vezana za njihovo korištenje koja se najviše odnose na nekoliko aspekata, a to su pristup, preuzimanje i ispravka ličnih podataka koje je skupila treća strana za izgradnju i poboljšanje vještačke inteligencije u Meti, brisanje podataka koji se koriste za ovu svrhu te izražavanje zabrinutosti o našim podacima koje je prikupila treća strana a vezanim za odgovor koji dobijemo od Mete u skladu sa prethodna dva koraka”. Ono što je važno za ove korake je da Meta zadržava pravo da vam ne odgovori ako smatra da ne mora u skladu sa zakonskim rješenjima zemlje iz koje dolazite. „Problem je što recimo formular koji ovo objašnjava ne možemo otkriti ukoliko ne dođemo do same politike koja je koliko mogu vidjeti napisana samo na engleskom jeziku ili barem ni na jednom našem jeziku”, primijetio je Feđa Kulenović. Formular je dostupan na ovom linku.
„Loše je što zaista mislim da mi kao državljani BiH ne možemo puno toga učiniti sada”, kazao je Kulenović i dodao: „Ono što možemo uraditi je da tražimo da se zakoni vezani za privatnost pooštre što bi natjeralo Metu da uradi neke stvari. S druge strane zakon nas već štiti s obzirom na reakciju Agencije te samo treba vidjeti kako će Meta odgovoriti na sve ovo. Formular za zahtjev je jako neobičan i traži da mi prije svega damo dokaz da se naši podaci nalaze u njihovim AI rješenjima pa na osnovu toga tražimo brisanje. Postoji ta mogućnost da dobijemo informacije šta se koristi i preporučujem da je što više ljudi iskoristi kako bi Meta na kraju morala odgovoriti svima.”
The post Meta bez obavještenja koristi lične podatke za treniranje umjetne inteligencije na Balkanu appeared first on Nauka govori.
Koja je vaša reakcija?
