Mehanizam iz Antikitere: Artefakt koji ne bi trebao postojati

Mehanizam iz Antikitere je enigmatični komad metala koji je pronađen u blizini jednog malog ostrva u Grčkoj, a koji jednostavno nije trebao postojati.

Nov 5, 2024 - 13:06
Nov 5, 2024 - 13:09
 0  8
Mehanizam iz Antikitere: Artefakt koji ne bi trebao postojati

Prije nešto više od 120 godina, ronioci su u blizini malog ostrva u Grčkoj pronašli nešto što je zauvijek promijenilo naše razumijevanje istorije.

Komad korodiranog materijala, nalazio se između mermernih statua, elegantnih vaza i antičkih novčića, a niko nije znao o čemu se tačno radi.

Ovaj artefakt, kasnije nazvan “Mehanizam iz Antikitere“, u početku se nije dojmio kao interesantan pronalazak. Ali, 1902. godine svi su postali veoma šokirani kada je otkriveno da unutar ovog korozijom prekrivenog metala postoje zupčanici.

Radilo se o preciznim bronzanim zupčanicima, sa žljebovima dugim oko 1 milimetra koji jednostavno nisu trebali postojati u antičkoj Grčkoj.

Od tada, Mehanizam iz Antikitere je zadobio maštu arheologa, matematičara, naučnika, kao i ljubitelja misterija širom svijeta.

Nakon pomnog proučavanja artefakta, otkriveno je da se radi o stroju koji koristi zupčanike za precizni izračun ciklusa Sunca, planeta i mjeseca u odnosu na zvijezde.

Ako biste ovaj stroj, na primjer, pomakli unaprijed za 10 godina, znali biste gdje bi se u tom budućem trenutku nalazili Sunce, Mjesec, kao i ostale planete Sunčevog sistema.

Ali, pitanje za milion dolara je zašto su i kako stari Grci stvorili takav uređaj? Za to vrijeme, ovo je bio veliki tehnološki iskorak, naučna ideja koja je na zapanjujući način mehanizirana.

Trenutno je Mehanizam iz Antikitere smješten u jednom muzeju u Grčkoj, a njegova starost se procjenjuje na 2.000 godina.

Sa svoja 82 fragmenta (na koje je podijeljen) i mnogo toga što nedostaje, ovaj artefakt je i dalje svojevrsna enigma za naučni svijet.

Fragmenti Mehanizma iz Antikitere
Fragmenti Mehanizma iz Antikitere; Foto: :
Therese ClutarioCC BY 2.0, preko Wikimedia Commons

Misterija u vezi ovog pronalaska, čak je i postala još veća 70-tih godina prošlog vijeka, kada su pojavom moderne tehnologije načinjeni prvi rendgenski snimci uređaja.

Unutar mehanizma, otkriveni su prvi skriveni, tajni zupčanici koji su tek dolaskom 3D rendgenske tehnologije uspješno razdvojeni od ostatka kućišta.

Nakon što su istraživači u Atinu dopremili rentgenski aparat koji je težio oko osam tona i skenirali svih 82 preživjela fragmenta mehanizma, bili su zapanjeni.

Ne samo da su jasno mogli vidjeti sve zupčanike u trodeminzionalnom prikazu, već su i otkrili nove natpise na fragmentima.

U naborima koridirane bronze, otkriven je čitav novi svijet – tajni vodič za one koji su koristili mehanizam. Uz pomoć ovih natpisa, naučnici su otkrili da je ovaj mehanizam čak mogao predvidjeti pomračenje Sunca, kao i pratiti promjenjive faze Mjeseca.

Nevjerovatno je da su stari Grci uopšte mogli imati ideju da izrade ovako precizan uređaj, a kamoli još da tu ideju pretvore u stvarnost.

Zaista bi morali da još jednom dobro razmislimo o tehnološkim mogućnostima ljudi koji su živjeli u davnom istorijskom razdoblju i to zbog ovog jednog jedinog objekta.

Kao što je jednom rekao veliki Arthur C. Clarke, da su stari Grci mogli razumjeti mogućnost tehnologije koju su stvorili, stigli bi na Mjesec za 300 godina, a naša bi civilizacija do sad istraživala najbliže zvijezde.

Naravno, postoje i alternativne teorije koje tvrde da Mehanizam iz Antikitere nije uopšte produkt starih Grka, već djelo druge napredne civilizacije koja je postojala prije ili za vrijeme drevne Grčke.

Prema ovim teorijama, mehanizam je dokaz izgubljenog tehnološkog znanja, koje je kasnije zaboravljeno ili izgubljeno, a tek sada ponovo počinje da se otkriva.

Oni hrabriji vjeruju da je mehanizam dokaz posjete vanzemaljske civilizacije koja je prenijela naprednu tehnologiju ljudima u antičkom svijetu.

Iako nema naučnih dokaza koji bi poduprli ovu teoriju, ona je često populizovana u raznim medijima i knjigama.

I za kraj ovog članka, ostaje nam još samo da se po ko zna koji put zapitamo koliko zaista poznajemo istoriju naše planete?

Foto naslovnice: ZdeCC BY-SA 4.0, preko Wikimedia Commons

Koja je vaša reakcija?

like

dislike

love

funny

angry

sad

wow