Upoznajte čudovište: ko se boji klauna još? Kulrofobija
Strah od klauna, poznat kao kulrofobija (eng. coulrophobia), je zapravo relativno čest fenomen, iako se može činiti pomalo bizarnim – zašto bi nas plašila figura koja bi, u teoriji, trebala da bude vesela i zabavna? Ipak, iza maski i šarenih lica krije se niz faktora koji kod mnogih ljudi izazivaju nelagodu ili čak intenzivan strah. […] The post Upoznajte čudovište: ko se boji klauna još? Kulrofobija appeared first on Nauka govori.
Strah od klauna, poznat kao kulrofobija (eng. coulrophobia), je zapravo relativno čest fenomen, iako se može činiti pomalo bizarnim – zašto bi nas plašila figura koja bi, u teoriji, trebala da bude vesela i zabavna? Ipak, iza maski i šarenih lica krije se niz faktora koji kod mnogih ljudi izazivaju nelagodu ili čak intenzivan strah.
Kulrofobija se definiše kao intenzivan strah ili anksioznost izazvana klaunovima, a istraživači su pokazali da postoji nekoliko psiholoških razloga zašto se ovaj strah javlja. Klaunovi imaju posebno oblikovano lice i ponašanje koje izlazi izvan društvenih normi. Velike oči, prenaglašeni osmijeh i šarena šminka mijenjaju crte njihovih lica, pa ih je teže „pročitati” – ljudski um se oslanja na prepoznavanje lica kako bi shvatio nečije emocije. Kada ne možemo da vidimo pravi izraz lica, to u nama izaziva nelagodu i povećava osjećaj nesigurnosti. Ovaj osjećaj povećavaju i grimase koje klaunovi prave.
Postojao je i „Klaun ubica”, pravog imena John Wayne Gacy, koji je nastupa kao klaun prije nego što su se otkrili njegovi zločini.
Strah od klauna u popularnoj kulturi: od IT do Terrifier
Klaunovi u horor filmovima dodatno produbljuju ovaj strah jer se igraju s našim očekivanjima. U djelima poput „IT” Stephena Kinga (i svim varijantima filma i serije) i filma „Terrifier”, klaunovi su prikazani kao prijetnja koja koristi svoj zastrašujući izgled za manipulaciju i izazivanje straha. Kingov klaun Pennywise je oličenje najgorih noćnih mora jer koristi sve karakteristike klauna – šareni kostim, bijelo lice, osmijeh – ali na zastrašujući način. Ujedno, tu je i klaun Art iz filma Terrifier, čiji jezivi izgled i izraz lica, uz tihu i nasilnu prirodu, ostavljaju dubok utisak na gledaoce.
Pennywise i Art koriste svoju grotesknu pojavu i paradoks između zabavnog klauna i ubice kako bi šokirali i uzburkali naše emocije. Klaunovi u ovakvim filmovima se u potpunosti odvajaju od figure „veselog zabavljača”, što povećava psihološki jaz između očekivanog i doživljenog. Ovi horor klaunovi takođe ciljaju na naš strah od nepoznatog – njihove motive ne možemo odmah shvatiti, a njihovo ponašanje je ekstremno i opasno.
Šta istraživanja kažu?
Studije pokazuju da su mnogi ljudi prijavili nelagodnost ili strah od klaunova još od djetinjstva. Psiholozi vjeruju da je ovo djelimično povezano sa iskustvom kroz popularnu kulturu, ali i kroz čudnu i nepredvidivu prirodu klaunova. Po istraživanju psihologa u 2016. godini, većina djece između 4 i 16 godina izrazila je anksioznost u vezi sa klaunovima, čak i u nevinoj atmosferi, kao što su rođendanske proslave.
Još jedno objašnjenje se oslanja na tzv. efekat „uncanny valley” (jezive doline), fenomen u kojem ljudi doživljavaju nelagodu prema humanoidnim bićima koja izgledaju gotovo kao ljudi, ali ne sasvim. Klaunovi su u ovoj „jezivoj dolini” zbog prenaglašenih crta lica, što dovodi do osjećaja da nešto „nije u redu”. Zbog toga su nam humanoidni roboti i lutke u izlozima s licima jezivi. Sjećam se kako sam plakala od straha kao mala kada me je mama vodila u etnografsku postavku Zemaljskog muzeja u Sarajevu i da mi je bilo jezivo ući u bosansku kuću gdje su bile lutke s narodnim nošnjama, jer su me plašile.
Da li je kulrofobija urođena ili naučena?
Kulrofobija često dolazi iz ranih iskustava, bilo da su ona stvarna ili izložena kroz medije. Djeca, na primjer, mogu reagovati na klaunove kao na prijeteću figuru zbog jake šminke i čudnog ponašanja, dok odrasli mogu razviti strah zbog filmova ili urbanih legendi. Kulrofobija se smatra naučenim strahom, ali može biti toliko intenzivna da izaziva fizičke simptome kao što su ubrzani puls, znojenje ili napade.
U konačnici, kulrofobija pokazuje kako su naša očekivanja i iskustva moćni faktori u oblikovanju straha. Klaunovi kao figure koje su na granici između prijateljskog i zastrašujućeg ukazuju na to koliko lako može doći do preokreta u našem doživljaju, ostavljajući prostor za horor koji nas istinski i duboko uznemirava.
The post Upoznajte čudovište: ko se boji klauna još? Kulrofobija appeared first on Nauka govori.
Koja je vaša reakcija?