Pristupi terapiji raka: novi pristupi CAR T, vakcine i onkolitička viroterapija

Osim pristupa u liječenju raka operativno, putem zračenja i koktela hemikalija koje djeluju na dijeljenje ćelija, razvijaju se novi pristupi – poput imunološkog pristupa, vakcina protiv virusa koji su povezani s rakom, kakav je HPV, ali i razvoja terapija baziranih na onkolitičkim virusima. Zašto je ovo važno: neki tipovi raka nisu pristupačni operativno, neki se […] The post Pristupi terapiji raka: novi pristupi CAR T, vakcine i onkolitička viroterapija appeared first on Nauka govori.

Nov 14, 2024 - 10:16
Nov 14, 2024 - 10:19
 0  9
Pristupi terapiji raka: novi pristupi CAR T, vakcine i onkolitička viroterapija
  • Osim pristupa u liječenju raka operativno, putem zračenja i koktela hemikalija koje djeluju na dijeljenje ćelija, razvijaju se novi pristupi – poput imunološkog pristupa, vakcina protiv virusa koji su povezani s rakom, kakav je HPV, ali i razvoja terapija baziranih na onkolitičkim virusima.
  • Zašto je ovo važno: neki tipovi raka nisu pristupačni operativno, neki se vraćaju, a same terapije hemikalijama i zračenjem imaju i nuspojave i teško se podnose. 

CAR-T terapija raka

Pored standardnih terapija tumora, postoje i terapije koje ili su tek dozvoljene ili prolaze klinička ispitivanja. Neke od njih su naročito zanimljive jer se sastoje od stanica samog pacijenta, a ponajviše se tu misli na stanice imunološkog sistema ili biomolekule koje stanice imunološkog sistema proizvode. Ovaj, prilično širok spektar različitih pristupa, u onkologiji je poznat kao imunoterapije. Nedavno je Američka Agencija za hranu i lijekove (Food and Drug Administration, FDA) odobrila Novartisov lijek za rak koji se dobija od stanica samih pacijenata za terapiju pedijatrijske limfoblastične leukemije.

Personalizirani lijek, nazvan Kymriah, sastoji se od izmijenjenih T-limfocita pacijenta, na koje su dodati receptori koji ovim stanicama imunog odgovora omogućavaju da prepoznaju stanice tumora i unište ga. Ovo se zove CAR-T terapija. Dakle, izmijenjeni T-limfociti su neka vrsta specijalnih trupa imunološkog sistema, programirani da uništavaju stanice pacijentovog tumora. Lijek će, nažalost, nekima biti nedostupan s obzirom  košta 4 612 000 $ (podaci za 2024).

U sklopu imunoterapijskog pristupa tumorima razvijaju se i vakcine koje mogu generirati specifičan imuni odgovor i čini se da bi ovaj pristup bio vrlo dobar u tretmanu melanoma i renalnih tumora. Jedan od takkvih tipova tretmana jeste i Sipuleucel-T vakcina za rak prostate, koja se prodaje pod komercijalnim nazivom Provenge, proizvođača Dendreon Corporation.

Ovdje se također radi o personaliziranoj terapiji pri čemu su izmjenjene posebne krvne stanice imunog odgovora, zvane dendritske stanice, čija je uloga da „pokažu“ antigen onim stanicama koje napadaju i ubijaju antigen. Izmijenjene dentritske stanice induciraju imuni odgovor na stanice raka prostate. Provenge se preporučuje kod metastatskih oblika tumora prostate, a cijena mu od 2014. godine iznosi oko 100 000$.

Vakcine protiv raka koji su izazvani određenim tipovima virusa

Međutim, najefikasniji novi pristup tretiranju raka jesu preventivne vakcine. Naravno, ovaj pristup neće biti uspješan u svim slučajevima, ali kod onih tumora koji su dokazano izazvani djelovanjem virusa, kakav je to rak grlića materice, ovo je zaista najbolji način. Zahvaljujući pronalasku cjepiva protiv humanog papiloma virusa (HPV), naredne generacije žena će imati manji rizik obolijevanja od ovog stravičnog tumora.

Gardasil je rekombinantna vakcina protiv humanog papiloma virusa tip 6, 11, 16 i 18, medicinski ispitana i već u nekim dijelovima svijeta postaje rutinska vakcina. Međutim, i ovdje je na scenu stupio antivakcinalni pokret sa svojim zastrašivanjem te se u nekim dijelovima svijeta, poput Japana 2013. ova vakcina prestala davati, prema naredbi vlade. Nije utvrđena korelacija između ove vakcine (proizvođača GlaxoSmithKline-Cervarix i Merck-Gardasil) i nus-pojava koje su prijavljene u nekoliko slučajeva nakon davanja vakcine.

Drugi biološki prustupi

Imunoterapije mnogo obećavaju, ali je njihov razvoj spor i skup, što na kraju dovodi do formiranja visokih cijena ovih terapija. Također, dodatna nepogodnost za pacijente je i to što kompanije koje razviju ove terapije obično lijek patentiraju i imaju monopol nad njim, što daje dodatni prostor za formiranje visokih cijena.

Inhibitori neoangiogeneze, odnosno, supstance koje sprječavaju stvaranje novih krvnih sudova, toliko potrebnih tumoru da bi rastao, predstavljaju još još jedan pravac novih pristupa terapiji tumora. Naime, tumori veći od 2mm ne mogu rasti i hraniti se bez svog vlastitog krvotoka. Bez novih krvnih sudova, stanice tumora umiru.

Jedan od najčešće spominjanih inhibitora angiogeneze u kontekstu terapije tumora jeste bevacizumab (Avastin), koji se uspješno koristi kod raka debelog crijeva, glioblastoma (jedan oblik tumora mozga) i raka pluća. Međutim, problem ovih lijekova je to što su visoko specifični na samo jedan određen faktor stvaranja novih krvnih sudova, dok drugi faktori nastavljaju djelovati. Također, problem predstavlja i način administracije ovih lijekova te održavanje stabilnosti, a time i aktivnosti lijeka.

Jedan od najnovijih (i najmanje istraženih) pristupa u terapiji tumora predstavlja onkolitička viroterapija te drugi oblici viroterapije. U ovim pristupima, ljekari bi koristili određene „pripitomljene“ viruse koji ili sami uništavaju stanice tumora ili donose neki lijek. Nedavno je u The Journal of Experimental Medicine objavljen rad u kojem je pokazano onkolitičko dejstvo zika-virusa na jedan od najagresivnijih tipova raka mozga – glioblastom. Naime, stanice glioblastoma su vrlo slične nediferenciranim mladim stanicama moždanog tkiva (matičnim stanicama) i zika virus napada samo ove stanice, dok, odrasle stanice „ne dira“. Upravo je stoga opasan po nerođene bebe: zika virus uništava matične stanice mozga fetusa.

 

Viroterapije: onkolitički virusi

Viroterapija je još uvijek nesigurno polje: u Latviji je 2004. odobren lijek za tumore Rigvir, baziran na principu viroterapije. Međutim iako je je lijek namijenjen za terapiju melanoma, institucija koja obezbjeđuje pristup ovoj terapiji, International Virotherapy Centre iz Latvije, počela je lijek reklamirati kao ultimativnu terapiju za sve vrste tumora, bez medicinskih dokaza da je to tako. Također, akreditovani partneri ove institucije su neke klinike alternativnog predznaka, koje nude nedokazane i netestirane terapije. Rigvir se može nabaviti u preko 20 zemalja.
Međutim, David H. Gorski, priznati onkolog te promotor nauke i medicine bazirane na nauci, napisao je tekst za Science based medicine pod naslovom „Rigvir: Another unproven and dubious cancer therapy to be avoided“ u kojem dovodi u sumnju djelotvornost ovog lijeka i proglašava ga potencijalnom podvalom. Ipak, to ne znači da viroterapija kao princip ne djeluje: jedna druga terapija, Talimogene laherparepvec ili, jednostavnije, T-Vec, prošla je klinička ispitivanja djelotvornosti za liječenje melanoma. 
Naučnica Beata Halassy, virologinja sa Sveučilišta u Zagrebu, liječila je vlastiti rak dojke ubrizgavanjem virusa uzgojenih u laboratoriju direktno u tumor, što je otvorilo rasprave o etici samoliječenja. Nakon što joj je 2020. godine, na mjestu prethodne mastektomije, po drugi put dijagnosticiran rak, odlučila je okrenuti se eksperimentalnom pristupu umjesto da prolazi kroz još jednu kemoterapiju. Halassy je koristila onkolitičku viroterapiju (OVT), a četiri godine kasnije je bez znakova raka. 

The post Pristupi terapiji raka: novi pristupi CAR T, vakcine i onkolitička viroterapija appeared first on Nauka govori.

Koja je vaša reakcija?

like

dislike

love

funny

angry

sad

wow