Lajmska bolest, krpelji, bakterije i pseudonauka hronične lajmske bolesti

• Lajmska bolest je ozbiljna bakterijska bolest izazvana spirohetom borelijom, a koju prenose krpelji.
• Nažalost, postoje dezinformacije o postojanju „hronične lajmske bolesti” koja zapravo ne postoji kao dijagnoza i često se radi o nekim drugim bolestima, koje se onda pogrešno liječe.

Lajmska bolest je bakterijska infekcija koju izaziva spiroheta Borrelia burgdorferi, prenesena putem ugriza određenih vrsta krpelja. Na našim prostorima, bolest prenosi šumski krpelj, Ixodes ricinus. „Naše prostore naseljava isključivo I. ricinus, i on jedini prenosi bolest, iako se na čovjeka može zakačiti više od 30 vrsta krpelja,“ objašnjava dr Alma Sejtarija-Memišević, infektologinja.

Krpelj se zakači za domaćina, poput čovjeka ili životinje, kako bi sebi obezbijedio obrok krvi. „Tokom sisanja krvi, ukoliko se krpelj nepravilno odstrani, na primjer pritiskom ili korišćenjem sapuna, može doći do prenošenja uzročnika u krv domaćina,“ upozorava dr Sejtarija-Memišević. Ugriz zaraženog krpelja može rezultirati infekcijom ako krpelj ostane pričvršćen duže od 36 sati.

Borelioza je opšti termin za infekciju izazvanu bakterijama roda Borrelia, ali postoji nekoliko vrsta borelioza. Najpoznatija je lajmska bolest, koja je specifična vrsta borelioze izazvana bakterijom Borrelia burgdorferi. U Evropi postoje i Borrelia afzelii i Borrelia garinii.

Prvi simptomi i stadijumi bolesti

Nakon ugriza krpelja, lokalna reakcija može izgledati kao ubod komarca, ali ovo nije znak lajmske bolesti. „Najčešći simptom prve faze lajmske bolesti je Erythema migrans – karakterističan prsten koji se širi na mjestu ugriza krpelja. Ako je tipičan, on ima centralno prosvjetljenje, a može biti i netipičan. U svakom slučaju ono što jeste tipično je da je on uvijek u nivou kože, da se ne osjeti, i da se širi.“, ističe dr Sejtarija-Memišević.

Eritem nakon krpeljnog ujeda, izvor NHS

Lajmska bolest prolazi kroz tri faze: rana lokalizovana, rana diseminirana i kasna faza, pri čemu svaka ima specifične simptome.

Efikasnost i pravovremeni tretman

Liječenje lajmske bolesti najefikasnije je u ranoj fazi. „Pacijenti koji se adekvatno tretiraju antibioticima u ovoj fazi praktično nemaju šanse da razviju kasne komplikacije,“ kaže dr Sejtarija-Memišević. Erythema migrans obično se pojavljuje 3 do 30 dana nakon ugriza, a pravovremena terapija ključna je za sprečavanje napredovanja bolesti.

Rasprostranjenost lajmske bolesti u BiH

Podaci o rasprostranjenosti lajmske bolesti u BiH su ograničeni, ali se može procijeniti da godišnje više od 500 osoba prijavi ugriz krpelja, dok oko 7% razvije simptome rane lokalizovane faze. U susjednim zemljama, poput Hrvatske i Srbije, prisustvo bakterija spiroheta Borrelia u krpeljima je vrlo visoko, a očekuje se da je slična situacija i u BiH.

Što se konkretno pacijenata tiče, incidence i prevalence ove bolesti, na žalost nemamo tačne, zvanične podatke.

„Možemo samo okvirno reći da se u KS godišnje sigurno zabilježi i preko 500 uboda krpelja, a okvirno 7% pacijenata oboli od Lajmske bolesti, većinom sa simptomima rane lokalizirane forme, Erythema migrans”, kazala je dr Sejtarija-Memišević.

Misterija „hronične lajmske bolesti“

Hronična lajmska bolest je kontroverzan pojam. „Hronična lajmska bolest ne postoji, i to potvrđuje zvanična literatura“, kaže dr Sejtarija-Memišević. „Možemo govoriti o postlajmskom sindromu, slično postkovid sindromu, ali dugotrajna antibiotska terapija nema efekta u takvim slučajevima.“

Ona naglašava da je važno obratiti pažnju na druge moguće dijagnoze koje mogu imati slične simptome.

Pojam „hronična Lajmska bolest“ predstavlja veliki izazov u ljekarskoj praksi. Najviše zato što taj pojam podrazumijeva praktično sve kliničke sindrome i podrazumijeva dugogodišnji antibiotski tretman.

„Nerijetko sam svjedok, da pacijenti imaju dijagnosticiranu neurološku bolest, ali da rado pobjegnu od nje i priklone se ubjeđenju da imaju Hroničnu Lajmsku bolest, jer je lakše psihički prihvatiti da imaju bakteriju koju će izliječiti, a ne boriti se sa neizvjesnošću neurološke bolesti”, kazala je dr Sejtarija-Memišević.

S obzirom na visok rizik, građanima se savjetuje redovna kontrola i pravilno uklanjanje krpelja kako bi se smanjila opasnost od infekcije lajmskom bolešću.

Odakle sve dolaze narativi o hroničnoj lajmskoj bolesti?

To je teško ustanoviti, ali smo svjedoci da kako na našim prostorima, tako i Evropi postoji niz „stručnjaka“ privatnih praksi koji tvrde da postoji hronična Lajmska bolest, tvrde da su izliječili na desetine hiljada pacijenata, vrlo često i sami sebi dijagnosticiraju isto.

„Sa strane pacijenta mogu razumjeti da je lakše prihvatiti ovu činjenicu, nego npr, činjenicu da boluje od demijelinizirajuće bolesti. Na žalost, na desetine pacijenata koji su prošli kroz Savjetovalište koje ja vodim, od ovakvog pristupa nisu imali dobrobiti”, dodala je Sejtarija-Memišević.

Šta je sindrom post-Lajmske bolesti i kako se razlikuje od navodnog stanja hronične Lajmske bolesti?

Sindrom post-Lajmske bolesti podrazumijeva sve ono što pacijent inače osjeća kada preboluje težu gripu, COVID i sl. Uglavnom su to češće i brže zamaranje, slabost, bolovi u rukama i nogama, odnosno nespecifične tegobe koje se vremenom povuku.

Koliko narativi o hroničnoj lajmskoj bolesti ugrožavaju pacijente?

„Mislim da su ovakvi narativi veliki problem. Pacijenti gube na vremenu. Nedavno sam svjedočila da se mlada pacijentica liječila od hronične Lajmske bolesti oko godinu dana, a klinička slika je podrazumijevala bizarno uvećan limfni čvor na vratu. Na žalost, nakon izgubljenih godinu dana, u kojoj je bila atakovana sa raznim antibioticima, koju su dodatno narušili njeno zdravlje i oslabili organizam, dijagnosticiran joj je ne-Hodgkinov limfom”, kazala je dr Alma Sejtarija-Memišević

Ona je dodala kako viđa i pacijente s multiplom sklerozom (MS), a koji su pribjegli ideji da  boluju od hronične Lajmske bolesti. Kako kaže, u Savjetovalište se jave iz dva razloga, jedan je jer sami shvate da od takvog tretmana nemaju benefita, i da su sve lošije i lošije. Na žalost vrlo često nakon dvije, tri godine antibiotske terapije. Drugi razlog je kada su još uvijek ubijeđeni da boluju od hronične Lajmske bolesti, ali im Komisija za bolovanje ne produžava bolovanje bez nalaza iz javne ustanove, tj. ne priznaju nalaz privatne prakse.

Koje su najvažnije preventivne mjere koje možemo preduzeti kako bismo izbjegli infekciju Lajmskom bolešću, posebno u sezoni krpelja?

Dr Sejtarija-Memišević ističe kako se treba prije svega, prikladno obući prilikom boravka u prirodi. Nakon povratka se treba dobro  pregledati, osobito ona skrivena mjesta na tijelu i mehanički odstraniti krpelja ukoliko ga nađemo. Potrebno je pratiti mjesto uboda krpelja narednih mjesec dana i javiti se ljekaru ukoliko se primijeti crvenilo koje se širi.