Dr Riad Hajdarević: personalizirane imunoterapije raka omogućuju precizno i ciljano liječenje

Riad Hajdarević, istraživač u Institutu za istraživanje raka pri Univerzitetskoj bolnici u Oslu, odgovarao je na pitanja o svom naučnom radu i istraživanjima u oblasti imunološkog mikrookoliša tumora. Trenutno je zaposlen kao istraživač u Institutu za istraživanje raka, pri Univerzitetskoj bolnici u Oslu. U okviru ovog  instituta djeluje i Precision Immunotherapy Alliance (PRIMA) centar izvrsnosti u čiji je rad uključen. Riad je doktorirao na Medicinskom fakultetu u Oslu iz oblasti imunologije, s fokusom na autoimune bolesti, ali poslije prešao na istraživanje raka.

Fokus njegovog rada su T-regulatorne ćelije (vrsta T-limfocita), poseban oblik ćelija imunološkog sistema.

„Prvo sam, kao postdoktorant, proučavao kromatinske promjene kod glioblastoma multiforme, malignih matičnih ćelija (cancer stem cells) i mikrookoliša tumora. Nakon godinu dana dobio sam ponudu koju nisam mogao odbiti te prelazim raditi kao istraživač na trenutnom projektu, koji se bavi redizajniranjem imunog mikrookoliša limfoma. Za razliku od prijašnjih celularnih terapija, poput CAR-T, koje direktno napadaju ćelije raka, mi pokušavamo pomoću T regulatornih ćelija redizajnirati prostor u kojem tumor raste, tako što ćemo ga učiniti aktivnijim i omogućiti imunim ćelijama da vrše svoju prirodnu funkciju – pronalazak i uništenje malignih ćelija”, kazao je dr Riad Hajdarević.

Njegova fascinacija naukom, koju opisuje kao znatiželju koja kako kaže „ponekad graniči s patološkim stanjem”, usmjerila ga je ka istraživanju raka. „Tema raka je fascinantna svakoj osobi. Ljekar gleda kako ga izliječiti, ja gledam kako ga razumjeti, a pacijent kako ga izbjeći,” dodaje on, naglašavajući da njegov rad donosi mnogo zadovoljstva.

„Postoji velika doza altruizma u mom poslu i želja za unapređenjem zdravlja i života ljudi, ali da budem iskren, meni je ovo što radim jako zabavno”, rekao je.

Imunoterapije: vlastitim imunološkim sistemom protiv malignih ćelija

Imunoterapija, kojom se Hajdarević bavi, razlikuje se od tradicionalnih metoda liječenja kancera kao što su hemoterapija i zračenje. „Imunoterapija pomaže našem imunološkom sistemu da prepozna i uništi ćelije raka,“ pojašnjava on, navodeći primjer checkpoint inhibitora i CAR-T terapije.

„Normalno, ćelije raka mogu prevariti naš imunološki sistem tako da ih ne prepoznaje kao prijetnju. Checkpoint inhibitori su lijekovi koji uklanjaju te ‘kočnice’ koje ćelije raka koriste, pa naš imunološki sistem može ponovo početi napadati tumorske ćelije. Drugi primjer je CAR-T terapija, gdje se uzimaju naše vlastite imunološke ćelije (T-ćelije), genetički se ‘preprogramiraju’ u laboratoriji da prepoznaju rak, i onda ih vraćamo u tijelo. Te reprogramirane T-ćelije sada mogu bolje pronaći i uništiti ćelije raka. Ova metoda je uspješna kod određenih vrsta hematoloških kancera, poput leukemije i limfoma. Ukratko, imunoterapija pomaže našem tijelu da samo prepozna i napadne ćelije raka, što može biti preciznije i izazvati manje nuspojava nego hemoterapija i zračenje.”, objasnio je.

Ipak, iako imunoterapija može biti preciznija i imati manje nuspojava, Hajdarević naglašava: „Treba naglasiti da imunoterapija nije magična terapija i da je i ona nekada jako teška po pacijenta.“

Najnoviji napreci na kojima radi uključuju redizajniranje tumorskog mikrookoliša pomoću T regulatornih ćelija, za šta koristi CRISPR tehnologiju. „Umjesto da direktno napadaju ćelije raka, naš cilj je da ove ćelije preoblikuju mikrookoliš solidnih tumora,“ kaže Hajdarević, naglašavajući da je ovaj pristup još uvijek u ranoj fazi istraživanja, ali ima veliki potencijal u liječenju solidnih tumora kao što su rak pluća, dojke ili debelog crijeva.

Kako se terapije sa modificiranim T-regulatornim ćelijama koje preoblikuju mikrookoliš razlikuju od CAR-T?

Jedna od najpoznatijih novijih personaliziranih terapija raka je svakako CAR-T, u kojoj se ćelije imunološkog sistema jačaju da bolje prepoznaju maligne ćelije. No postoje i noviji pristupi, kojima se dr Riad Hajdarević i bavi.

„Radimo s T-regulatornim ćelijama koje mogu aktivirati druge imune ćelije da efikasnije obavljaju svoju funkciju. Za razliku od terapija kao što su CAR-T ćelije, koje direktno ciljaju na ćelije raka, ovaj pristup nastoji stvoriti okruženje u kojem će imuni sistem postati aktivniji i moći sam obavljati svoju prirodnu funkciju”, kazao je.

Iako se  rad na dizajniranju T regulatornih ćelija pomoću CRISPR tehnologije može činiti sličnim CAR-T terapiji, riječ je o drugačijem pristupu. CAR-T terapija koristi T ćelije koje su genetički modifikovane da direktno prepoznaju i napadaju ćelije raka. Kako kaže Hajdarević, to je vrlo efikasno kod određenih vrsta krvnih kancera, poput leukemije, ali solidni tumori (tumori koji se razvijaju u organima) predstavljaju veći izazov zbog složenijeg mikrookoliša u kojem se nalaze. CAR-T terapija može dovesti do cytokine release syndrome (CRS) koji može biti veoma opasan.

„Umjesto da direktno napadaju ćelije raka kao kod CAR-T terapije, naš cilj je da ove ćelije preoblikuju mikrookoliš solidnih tumora. Solidni tumori često stvore imunološki suprimiran prostor, koji sprječava imunološke ćelije da efikasno djeluju. Korištenjem CRISPR-a, možemo genetički modifikovati T-reg ćelije kako bi one preusmjerile imunološki odgovor u tumoru, oslobađajući prostor za aktivnije imunološke ćelije koje bi mogle napasti rak. Ovaj proces uključuje uklanjanje određenih gena koji koče imunološku aktivnost i dodavanje onih koji stimuliraju bolji odgovor na tumorske ćelije. Potencijal ove tehnologije u borbi protiv solidnih tumora je ogroman. Solidni tumori, poput raka pluća, dojke ili debelog crijeva, teže su za liječenje jer stvore zaštitnu barijeru koja imunološkim ćelijama otežava ulazak i napad. Naš pristup bi mogao pomoći u otklanjanju tih barijera, omogućavajući tijelu da se samo bori protiv tumora, čime bi se povećala efikasnost postojećih imunoterapija. Ova metoda još uvijek je u ranoj fazi istraživanja, ali predstavlja veliki napredak u mogućnosti liječenja solidnih tumora, posebno onih koji su otporni na tradicionalne terapije, objasnio je Riad Hajdarević.

U poređenju sa starijim metodama liječenja raka, imunoterapije su preciznije imaju manje nuspojava, jer ciljaju specifične dijelove imunološkog sistema, dok hemoterapija, odnosno terapije pomoću jakih lijekova koji zapravo ubijaju ćelije, pogađa i zdrave ćelije, što može izazvati ozbiljne nuspojave.

Personalizirane terapije raka

„Jedan od najzanimljivijih napredaka su personalizirane terapije raka. One se temelje na specifičnim karakteristikama pacijentovog raka i imunološkog sistema. Na primjer, vakcine protiv raka mogu se napraviti tako da sadrže dijelove tumorskih ćelija specifičnih za pacijenta, što pomaže imunološkom sistemu da prepozna i napadne te ćelije. Također, terapija zasnovana na biomarkerima koristi testove koji otkrivaju specifične molekularne promjene u tumorima, omogućujući doktorima da izaberu najefikasniji lijek za tog pacijenta”, objasnio je Hajdarević.

Govoreći o izazovima s kojima se suočava, Hajdarević ukazuje na složenost tumorskog mikrookoliša i individualne razlike između pacijenata.

Najveći izazovi u razvoju novih imunoterapijskih metoda uključuju složenost tumorskog mikrookoliša, individualne razlike između pacijenata i potencijalne nuspojave. Tumori, posebno solidni, stvaraju okruženje koje otežava imunološkim ćelijama da efikasno djeluju, pa je promjena tog mikrookoliša ključna za napredak. „Svaki pacijent ima jedinstven imunološki sistem i genetički profil tumora, što čini personalizaciju imunoterapija izazovnom, ali nužnom. Također, postoji rizik da imunoterapija izazove snažne imunološke reakcije, što može dovesti do autoimunih stanja, pa je važno pronaći balans između aktiviranja imunološkog sistema i izbjegavanja nuspojava”, dodao je Hajdarević.

Budućnost imunoterapije je vrlo obećavajuća, s tehnologijama poput CRISPR-a i personaliziranih terapija koje će omogućiti preciznije, efikasnije i manje štetne tretmane. Očekuje se da će kombinovane terapije, koje uključuju imunoterapiju, hemoterapiju i zračenje, postati standard u liječenju različitih vrsta raka, uključujući one koji su otporni na trenutne metode liječenja, što će značajno poboljšati izglede za uspješno liječenje pacijenata.

Budućnost imunoterapije, prema njegovim riječima, leži u kombinovanim terapijama i personaliziranom pristupu: „Personalizirane terapije raka omogućuju ciljano i precizno liječenje prilagođeno individualnom pacijentu.“

Bosanski Atlas Raka

Hajdarević također radi na projektu Bosanskog Atlasa Raka, koji će omogućiti prikupljanje i analizu podataka o vrstama raka u Bosni i Hercegovini, što bi moglo značajno unaprijediti dijagnostiku i liječenje u toj zemlji.

„Ovaj atlas bi omogućio bolji uvid u epidemiologiju raka, olakšao praćenje učestalosti bolesti, te pomogao u razvoju preciznih terapija prilagođenih specifičnostima pacijenata u BiH. Atlas bi služio kao temelj za razvoj personaliziranih terapija i usmjeravanje resursa prema najugroženijim grupama pacijenata. Na taj način, projekti poput ovog mogu osnažiti domaći zdravstveni sistem, poboljšati dijagnostiku i liječenje raka te unaprijediti opću zdravstvenu brigu za pacijente u Bosni i Hercegovini. Oko Nove godine izlazimo u javnost sa više detalja i web stranicom”, kazao je Riad Hajdarević.

Osvrćući se na trenutnu situaciju u Bosni i Hercegovini, Hajdarević je primijetio nekoliko problema koji otežavaju uvođenje ovakvih i drugih novih terapija.

„Potrebno je ulaganje u istraživačku infrastrukturu i laboratorije kako bi se omogućila savremena istraživanja u oblasti medicine, a posebno onkologije. Također, važno je da se razviju bolje poveznice između univerziteta, istraživačkih centara i zdravstvenih ustanova, kako bi se osiguralo da rezultati istraživanja brzo pronađu put do praktične primjene u liječenju pacijenata. Institucije trebaju poticati i financirati projekte koji omogućuju prikupljanje i analizu podataka, poput Bosanskog Atlasa Raka (mala reklama), kako bi zdravstveni sistem mogao djelovati na osnovu konkretnih i relevantnih podataka. Još jedan ključan korak je ulaganje u edukaciju zdravstvenih radnika o novim metodama liječenja poput imunoterapije, kao i stvaranje prilika za stalno stručno usavršavanje. Važno je unaprijediti zakonsku regulativu oko tendera i olakšati uvođenje novih terapija i tehnologija, kako bi pacijenti imali pristup najnovijim oblicima liječenja. Isto tako regulisanje statusa molekularnih biologa i biohemičara kao zdrastvenih radnika bi također bilo od koristi ali to je jedna sasvim druga tema koju ne bih sada otvarao”, dodao je za kraj dr Riad Hajdarević.

The post Dr Riad Hajdarević: personalizirane imunoterapije raka omogućuju precizno i ciljano liječenje appeared first on Nauka govori.