Kiša i snijeg povećali zalihu vlage u zemljištu – dobri uslovi za rast strnog žita

Kiša i snijeg proteklih dana povećali su zalihu zimske vlage u zemljištu, što se povoljno odrazilo na posijana strna žita. Imaju dobre uslove za klijanje, nicanje, kao i za dalji rast i razvoj. Neravnomjerno nicanje neće se odraziti na prinos. Ratari moraju obratiti pažnju na zaštitu usjeva od insekata i glodara.

Na istoj njivi, pšenica u različitim fazama – od sjemena koje tek pušta klicu do hljebnog žita koje je razvilo tri lista. Nedostatak vlage u zemljištu izazvao je neravnomjeran rast. Kiša i snijeg u zadnjih deset dana, poboljšali su situaciju.

„Na ovoj parceli više od mjesec dana kako je posijana tek od ovih kiša sad počinje da buja da raste. U svakom slučaju izvuče se”, priča Mile Perković iz Kojčinovaca kod Bijeljine.

Ratari koji su na zemljištu boljeg kvaliteta zasijali pšenicu ranije i primijenili sve agrotehničke mjere zadovoljni su stanjem usjeva.

„Sve zavisi kako je ko spremio njivu i zavisi kako je ko imao mogućnosti. Sve što je kako da kažem sitnija zemlja i otišla u vlagu šuma, a ono koje je otišlo u busiju u suvo patnja živa. Sve to ima svoje, alI nadamo se na kraju dobrom pa ćemo vidjet šta će biti”, rekao je Sreten Ivanović iz Amajlija kod Bijeljine.

Pročitajte još:

• Rekordna ulaganja stabilizovala stanje u poljoprivredi
• „Smart Village“ kod Kozarske Dubice postaje centar inovacija u poljoprivredi
• Sve više mladih poljoprivrednika ostaje na selu i uz podsticaje proširuju proizvodnju

Osamdeset pet odsto površina pod pšenicom u Semberiji zasijano je od 1. do 15 oktobra. Tamo gdje nije bilo vlage sjeme je ostalo kao u vreći.

„Padavine u obliku kiše i u obliku snijega trebalo bi da doprinesu do toga da dođe i do nicanja i tog sjemena koje je ostalo u suvom dijelu zemljišta. Do sada se neravnomjerno nicanje nije odražavala negativno na prinos strnih žita”, poručio je Stanko Tadić, diplomirani inženjer poljoprivrede.

Na PD „Semberija” pšenica koja je zasijana ranije u dobrom je stanju kao i uljana repica čija je sjetva obavljena u optimalnom roku.

„Јedino imamo pojavu uskolisnih i širokolisnih korova, širokolisne korove nadamo se da će suzbiti niske temperature dok ćemo što se tiče uskolisnih korova morati odraditi hemijske tretmane”, rekao je Dražen Јović iz PD „Semberija”.

Tretmani će biti neophodni i radi blagovremenog suzbijanja lisnih vaši i cikada koji su prenosioci virusa kržljavosti pšenice.

Usjeve je neophodno zaštititi i od poljskih miševa i voluharica. Prag štetnosti za poljskog miša je od 10 do 50 aktivnih rupa po hektaru, a za poljsku voluharicu od 10 do 500 aktivnih rupa po hektaru.

Izvor: RTRS