Pređen klimatski prag: Zemlja gori a baba se češlja

Prešli smo klimatski prag. 2024. bila je najtoplija do sada, ali nikoga, u ovom pretis loncu kojekakvih političkih, ekonomskih i socijalnih čušpajza, nije briga. 2024. najtoplija godina i pređen famozni klimatski prag od 1,5 °C Prekretnica je bila označena faktom kako je prosječna temperatura na Zemlji premašila 1,5 °C iznad predindustrijskog nivoa, prag postavljen Pariškim […] The post Pređen klimatski prag: Zemlja gori a baba se češlja appeared first on Nauka govori.

Jan 18, 2025 - 09:02
 0  7
Pređen klimatski prag: Zemlja gori a baba se češlja

Prešli smo klimatski prag. 2024. bila je najtoplija do sada, ali nikoga, u ovom pretis loncu kojekakvih političkih, ekonomskih i socijalnih čušpajza, nije briga.

2024. najtoplija godina i pređen famozni klimatski prag od 1,5 °C

Prekretnica je bila označena faktom kako je prosječna temperatura na Zemlji premašila 1,5 °C iznad predindustrijskog nivoa, prag postavljen Pariškim klimatskim sporazumom iz 2015. kako bi se spriječile najteže posljedice globalnog zagrijavanja. Klimatolozi su ovu granicu proglasili presudnom za očuvanje sigurnih uslova za ljudski život. Međutim, podaci više međunarodnih organizacija, koje nezavisno prate globalnu temperaturu, ukazuju na to da je svijet već ušao u opasnu zonu.

Prema podacima iz 2024. godine, prosječna globalna temperatura dostigla je 1,55 °C iznad prosjeka za period 1850–1900, iz predindustrijskog doba, kada nije bilo ovako masovne upotrebe fosilnih goriva. Evropska agencija za posmatranje Copernicus potvrdila je u januaru 2025. da je 2024. bila najtoplija godina zabilježena, s prosječnim površinskim temperaturama skoro pa 1,6 C iznad predindustrijskih razina nakon što su emisije stakleničkih plinova dosegnule novi maksimum.

Ovaj skok temperature jasno odražava neuspjeh međunarodnih napora da se smanje emisije stakleničkih plinova, što dodatno ubrzava ulazak planete u klimatski nestabilno stanje. A to već vidimo po učestalosti i jačini požara, oluja i poplava, na koje ni razvijenije zemlje nisu spremne, a kamoli zemlje regiona koje svoje resurse trate u postnacionalističkim ideologijama i huškanjima, umjesto da spašavaju ono malo naroda koje im je ostalo da plaća poreze.

Posljedice, neznanje i dezinformacije

Sjećate se požara u Australiji? Sjećate li se katastrofe na Hawaiima? A sada i apokalipsa januara 2025. u Los Angelesu, akcelerirana toplim vjetrovima Santa Ana koji dolaze iz pustinje te praktično otimačinom vodnih resursa u oblasti od strane bogatih. LA je pretvoren u prah i pepeo, a dio uzroka su i klimatske promjene, zbog kojih Santa Ana vjetrovi imaju duži i razorniji period trajanja. I da, nisu pogođeni samo bogati, pogođeni su i ne-toliko-bogati stanovnici LA-a i beskućnici. I ovakve ćemo prizore gledati češće.

Klimatske promjene jednostavno više nisu top tema, oguglali smo na to. U eri nakon pandemije, sljedeća velika tema raznih projekata i organizacija bila je klima i izvještavanje o klimi, taj val je trajao oko možda dvije godine, da bi sve utihnulo. Osim dezinformacija, naravno. Tako se ponovo šire dezinformacije kako su klimatske promjene prirodne i trebamo ih prihvatiti, kako su uzrokovane Milankovićevim ciklusima (netačno, usljed Milankovićevih ciklusa bi zapravo sada trebalo biti ledeno doba) ili prirodnim emisijama ugljičnog dioksida, poput onih vulkanskih. Međutim, naučnici imaju jako čvrste dokaze kako klimatske promjene kojima svjedočimo nisu izazvane prirodnim faktorima, nego ljudskom aktivnošću.

Istina je jedno – nikada više ugljičnog dioksida nije bilo u atmosferi naše planete i to se ne može objasniti samo prirodnim emisijama. A klimatski prag je postavljen visoko, trebao je biti niži, ali se minimum 10 godina kasno sjetilo da se počne pričati o efektima klimatskih promjena.

Da, trenutno živimo još uvijek u „1,3°C svijetu“ kada je riječ o temperaturi zraka, većina topline zarobljene stakleničkim plinovima apsorbirana je u oceane, kopno i led. To znači da će, kad desetogodišnji prosjek temperature zraka pređe 1,5°C, posljedice postati još ozbiljnije, uključujući češće ekstremne oluje, požare, oštećenje ekosistema i rast nivoa mora. Odnosno, sad već vidimo šta će se dešavati kada se prosjek od 1,5°C bude ustalio.

A događaće se i poskupljenje hrane uz koje ide globalna nesigurnost hrane te ugrožavanje ljudskih prava, kao i ekonomske štete.

Tranzicija u problemu: eksploatacija i nepravda

Prijedlozi naivnih liberala i wannabe socijalista bio je da se hitno pređe u zelenu tranziciju kao da je to panacej, rješenje za sve. Ali ne ide, i još ćemo vidjeti kako ne ide. Zelena energija ne nastaje ni iz čega. Energija Sunca ne nastaje tako što postavite vodu vani pa je zagrijavate – potreban je fotoelektrični efekat a za njega je potrebno da solarni paneli sadrže neke ne-baš-tako čiste tvari poput otrovnog kadmijuma. A druga stvar je problem skladištenja energije dobivene iz obnovljivih izvora, naročito u periodu kada vjetar ne puše i sunce ne sija. Vodik je kao jedno od rješenja, pod uslovom da je zelen, još se razvija – tehnologija nije dovoljno komercijalna. Baterije trebaju litijum. Zelena tranzicija baš kao i digitalna transformacija ovisi o eksploataciji ruda, od litijuma preko olova, kadmijuma, niobija, tantala, materijala koji su potrebni za superprovodnike i poluprovodnike do zlata i drugih plemenitih metala.

Drugim riječima, zelena tranzicija kao birani fajter protiv klimatskih promjena samo je eksploataciju jednog resursa – nafte – zamijenila drugim.

Količina društvene nepravde i postkolonijalnih efekata te iskorištavanja resursa kako bi se jedni osiromašili u cilju ljepote i zelenosti drugih, nemjerljiva je aršinom perspektive njenih žrtava. Tek će se vidjeti puna skala te nepravde.

Ulaganje u recikliranje ključnih sirovina, ulaganja u stvaranje komercijalno prihvatljivog i efikasnog sistema reciklaže ugljičnog dioksida u organske alkane koji mogu biti gorivo, primjena ekonomije odrasta – sve su to stvari koje bi pomogle kreirati pravedniji svijet, ali se gotovo i ne govori o njima.

Odrast (degrowth) je prezren, jer podrazumijeva štednju u stilu prostri se koliko ti je jorgan dugačak (ili manje). U eri tech-feudalnog spekulativnog neoliberalnog/libertarijanskog kapitalizma i oligarhijskog pakla u kojem je jedino mjerilo uspjeha slijepi ekonomski rast, dogodiće se još mnogo tragedija prije nego što društvo bude primorano okrenuti se pravednijim rješenjima. Do tad, možemo glumiti onog cuku iz mima u kojem sve gori u stilu letitbeisma. Jeste li ikad vidjeli nastavak tog stripa? Evo ga:

The post Pređen klimatski prag: Zemlja gori a baba se češlja appeared first on Nauka govori.

Koja je vaša reakcija?

like

dislike

love

funny

angry

sad

wow