Edukacijom do sigurnijeg upravljanja električnim i elektronskim otpadom

Rashladni uređaji spadaju u onu vrstu tehnologije koja nam je svakodnevno potrebna, a u toplijem periodu godine i neophodna. Međutim koliko god da nam uređaji olakšavaju život, mogu vrlo negativno da utiču na životnu sredinu, pa tako indirektno i na naše zdravlje, ukoliko se sa njima ne postupi pravilno kada im se završi radni vijek.

U tom smislu govori se o klima-uređajima, zamrzivačima i frižiderima jer, osim što su u osnovi električni uređaji i sadrže stotine štetnih hemijskih supstanci, za njihov rad potrebno je još nešto. Riječ je o freonu, gasu koji sa jedne strane doprinosi globalnom zagrijavanju, a sa druge utiče na oštećenje ozonskog omotača.

Prilikom duže izloženosti ovom gasu, on direktno utiče i na narušavanje zdravlja ljudi, a u direktnom dodiru sa kožom izaziva promrzline/opekotine. U našoj zemlji je osvešćenost o opasnosti odlaganja električnog otpada u životnu sredinu i na deponije nedovoljno razvijena. Kada se dotrajali uređaji odlažu u nekontrolisanim uslovima gdje mogu doći u kontakt sa drugom vrstom otpada ili vodom, ispuštaju se zagađujuće materije, koje mogu da završe u zemljištu, rekama i drugim dijelovima životne sredine. Zagađujuće materije mogu izazvati kontaminaciju zemljišta, to je trajan problem.

 U FOKUSU:

• PAMET MLADIH SRBIJE OSVJETLJAVA ZELENI PUT ODRŽIVOG RAZVOJA LOKALNIH ZAJEDNICA
• NOVI MATERIJALI ZA NOVO DOBA
• PROCREDIT BANKA – NOVO LICE DIGITALIZACIJE

Nažalost, mnogi ne znaju koliko je ovaj otpad opasan, a posebnu edukaciju moraju imati oni koji upravljaju otpadom. Nepravilnim rukovanjem mogu da budu izloženi ozbiljnim zdravstvenim rizicima. Rješavanju problema nedovoljno razvijene svijesti o opasnostima koje sa sobom donosi ovaj otpad posvetio se Zudija Hopić iz Laćarka, u blizini Sremske Mitrovice, čovjek sa dugogodišnjim iskustvom u sakupljanju sekundarnih sirovina. Kada uređaj koji više nije u funkciji preuzmu sakupljači, oni ga rasklapaju kako bi izdvojili one djelove koji su im potrebni.

Veliki problem predstavlja motor rashladnih uređaja, koji uglavnom završi odložen negdje u prirodi ili na deponiji kao nepotreban. Prema riječima našeg sagovornika, motor se obično odlaže zato što je težak i nepotreban, ali još veći problem nastaje ukoliko ga prije odlaganja sakupljači iseku kako bi izvadili bakarne delove.

Kada sakupljači sekundarnih sirovina isjeku motor uređaja, ispušta se freon, u čiji štetan uticaj nisu dovoljno upućeni. U želji da svoje znanje prenese i na druge, Zudija ima u planu da organizuje edukativne radionice o pravilnom načinu razdvajanja ove vrste otpada, a posebno motora rashladnih uređaja, te daljim njegovim upravljanjem do reciklažnih centara za one djelove koji sakupljačima nisu potrebni. Kako objašnjava, u reciklažnim centrima postoji posebna tehnologija kojom se na bezbijedan način izvlači freon, a mnogi koji sakupljaju otpad nisu o tome informisani.

Priredila: Katarina Vuinac

Tekst u cjelosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ODRŽIVA ARHITEKTURA I FINANSIRANJE ZELENE GRADNJE

Članak Edukacijom do sigurnijeg upravljanja električnim i elektronskim otpadom se pojavljuje prvo na Energetski Portal.