Claudia Goldin: Nobelova nagrada za izučavanje istorije ekonomske podčinjenosti žena

• Claudia Goldin je prva žena koja je samostalno osvojila Nobelovu nagradu za ekonomiju, nagrađena za svoje pionirsko istraživanje o ženama na tržištu rada.
• Goldin je otkrila kako su obrazovanje, zakoni i društvene norme oblikovali uloge žena u ekonomiji, koristeći podatke iz posljednjih dvjesto godina kako bi objasnila promjene u platama i zaposlenosti.
• Njen rad naglašava kako su tehnološki napredak i rast uslužnog sektora u dvadesetom vijeku povećali potražnju za radnicama, ali su i uveli diskriminaciju u platama zbog roditeljstva.

U oktobru 2023. godine, Claudia Goldin postala je dobitnica Nobelove nagrade za ekonomiju, kao prva žena koja je ovu prestižnu nagradu osvojila samostalno. Goldin, profesorica ekonomije i istoričarka ekonomije na Univerzitetu Harvard, dobila je nagradu za svoje pionirsko istraživanje o ženama na tržištu rada. Njen rad obuhvata dugoročne trendove i promjene u obrazovanju, radnoj snazi i zaradama žena, otkrivajući složene veze između ekonomskih i društvenih faktora koji oblikuju uloge žena u ekonomiji.

Goldin je poput detektivke istraživala arhive i koristila više od dvjesto godina podataka iz Sjedinjenih Američkih Država kako bi objasnila kako i zašto su se razlike u platama i nivou zaposlenosti između muškaraca i žena mijenjale kroz vrijeme. Istraživanje Claudie Goldin poboljšalo je naše razumijevanje tržišta rada u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.

Obrazovanje i rane godine

Claudia Goldin rođena je 14. maja 1946. godine u New Yorku. Diplomirala je na univerzitetu Cornell, a doktorirala na Univerzitetu u Chicagu. Tokom svoje karijere, radila je na prestižnim univerzitetima poput Princetona i Pennsylvanije prije nego što je prešla na Harvard. Goldin je poznata po svom interdisciplinarnom pristupu, kombinirajući ekonomiju, historiju i sociologiju kako bi istražila dublje uzroke i posljedice ekonomskih trendova.

Manje je poznato kako je Goldin zamalo postala mikrobiologinja. Kao dijete, Claudia je prvo bila odlučna da postane arheolog, ali nakon što je pročitala knjigu Paula de Kruifa Lovci na mikrobe u  srednjoj školi, privukla ju je bakteriologija. Kao učenica trećeg razreda srednje škole, završila je ljetni kurs iz mikrobiologije na Univerzitetu Cornell, a nakon što je diplomirala na Srednjoj školi za nauku Bronx, upisala je Univerzitet Cornell s namjerom da studira mikrobiologiju.

Međutim, nakon što je poslušala predavanje ekomoniste Alfreda Kahna, odlučila se za studij ekonomije. Pitamo se kako je to Kahn predavao i koliko je bio inspirativan da ljudima mijenja karijere.

Rad na tržištu rada žena

Jedan od najvažnijih doprinosa Goldin je njena analiza tržišta rada žena kroz historiju. Njena knjiga Understanding the Gender Gap: An Economic History of American Women iz 1990. godine pruža sveobuhvatan pregled kako su se uloge žena na radnom mjestu mijenjale od kasnog 19. vijeka do danas. Goldin pokazuje kako su obrazovanje, zakoni i društvene norme oblikovali mogućnosti za žene, ističući ključne periode kada su se dogodile značajne promjene.

Obrazovanje i radna snaga te kapitalne knjige

Goldin je također istraživala ulogu obrazovanja u ekonomskoj jednakosti. U svojim radovima pokazala je kako je pristup visokom obrazovanju bio ključan faktor za povećanje učešća žena u radnoj snazi. Na primjer, u svom radu The Quiet Revolution That Transformed Women’s Employment, Education, and Family objašnjava kako su promjene u obrazovnim mogućnostima i karijernim težnjama žena od 1970-ih do danas dovele do “tihe revolucije” u ženskoj radnoj snazi.

Bavila se i istorijom robovlasničkih odnosa u SAD, što je sumirala u knjizi iz 1976. Urban Slavery in the American South, 1820 to 1860: A Quantitative History.

Jedan od najpoznatijih aspekata Goldininog rada je analiza rodnog jaza u platama. Kroz svoje istraživanje, Goldin je pokazala da se rodni jaz u zaradama nije mogao jednostavno objasniti diskriminacijom ili razlikama u obrazovanju i radnom iskustvu. U svom radu A Grand Gender Convergence: Its Last Chapter iz 2014. godine, ističe kako su struktura poslova i fleksibilnost radnog vremena ključni faktori koji i dalje održavaju rodni jaz u platama. Ona tvrdi da bi promjene u organizaciji rada i politika podrške za balans između posla i privatnog života mogle pomoći u smanjenju ovog jaza.

Demografski faktori i ekonomski uticaji

Goldin se također bavila demografskim promjenama i njihovim uticajem na ekonomiju. U svojim radovima istraživala je kako su starenje populacije, migracije i promjene u porodičnoj strukturi utjecale na tržište rada i ekonomski rast. Njena istraživanja pružaju vrijedne uvide u to kako demografski faktori oblikuju ekonomske politike i strategije.

Utjecaj i priznanja

Rad Claudie Goldin nije samo akademski značajan, već ima i praktične implikacije za ekonomske politike i društvene reforme. Njena istraživanja doprinijela su razumijevanju kako promjene u obrazovanju, zakonskim okvirima i društvenim normama mogu poboljšati ekonomske mogućnosti za žene. Goldin je bila predsjednica Američkog ekonomskog udruženja i dobitnica brojnih nagrada, uključujući nagradu Carolyn Shaw Bell za unapređenje statusa žena u ekonomiji.

Goldin je svojim radom značajno doprinijela razumijevanju ekonomskih i društvenih faktora koji oblikuju tržište rada za žene. Njena istraživanja otkrivaju kako su obrazovanje, zakoni i društvene norme oblikovali ekonomske mogućnosti za žene kroz historiju, te kako se rodni jaz u platama može smanjiti kroz promjene u radnim strukturama i politikama. Kao dobitnica Nobelove nagrade za ekonomiju 2023. godine, Goldin je inspiracija za buduće generacije ekonomista i pokazuje kako interdisciplinarni pristup može donijeti vrijedne uvide u kompleksne društvene probleme.

Tekst je nastao uz podršku WB6 granta:

The post Claudia Goldin: Nobelova nagrada za izučavanje istorije ekonomske podčinjenosti žena appeared first on Nauka govori.