Nauka

Žene u nauci: seksizam i nevidljivost

The post Žene u nauci: seksizam i nevidljivost appeared first on Nauka govori.

traži.online

Maj 30, 2024 - 21:29

0 2

Žene u nauci

Seksizam i nevidljivost

Danas se mnogo ulaže u promociju žena u naučno istraživačkom radu, tehnologiji, inženjerstvu i matematici, oblastima koje kratko nazivamo STEM (Science, Tech, Engeneering, Math). Neki bi rekli – previše je fokusa na žene i djevojčice. No, ako pogledamo brojeve, čini se da još treba raditi na tome da dođe do ravnopravnosti. Evo nekih brojki i zanimljivosti.

Skroluj nadole

Kako je nastao termin naučnik?

Nastao je zahvaljujući ženama. Engleski filozof i istoričar nauke William Whewell skovao je termin „scientist”, odnosno naučnik 1833. godine, a prvi put se pojavio u tisku u anonimnoj recenziji Williama Whewella iz 1834. godine u Quarterly Reviewu, u kojoj je ocijenio djelo Mary Somerville “On the Connexion of the Physical Sciences”. Do tada su se oni koji su se bavili naukom zvali „muškarci od nauke“ (men of science), ili učenjaci. Međutim, Mary Somerville niti je bila muškarac, niti se bavila samo jednom naukom da bi se moglo napisati da je fizičar/fizičarka, geolog/geologinja. Tako je Whewell izmislio neutralan naziv scientist. Međutim, danas se ovaj naziv, više koristi za muškarce.

Postoji manjak žena u dobitnicima Nobelovih nagrada u svim kategorijima, a naročito naučnim. Od 900 dobitnika, samo 58 su žene, a najgora je situacija u području fizike, gdje je od 218 dobitnika samo 5 žena – Marie Sklodowska Curie (1903.), Marie Goeppert Mayer (1963.), Dona Strickland (2018.), Andrea Ghez (2020.) i Anne L’Huillier (2023.).

Ukupno je 26 žena dobilo Nobelove nagrade iz oblasti fundamentalnih nauka (za fiziku, hemiju i fiziologiju/medicinu).

8 žena je dobilo Nobelovu nagradu za hemiju – Maria Skłodowska-Curie (1911.), Irène Joliot-Curie (1935.), Dorothy Hodgkin (1964.), Ada Yonath (2009.), Frances Arnold (2018.), Emmanuelle Charpentier (2020.), Jennifer Doudna (2020.) i Carolyn R. Bertozzi (2022.).

13 žena je dobilo Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu – Gerty Cori (1947.), Rosalyn Yalow (1977.), Barbara McClintock (1983.), Rita Levi-Montalcini (1986.), Gertrude B. Elion (1988.), Christiane Nüsslein-Volhard (1995), Linda B. Buck (2004.), Françoise Barré-Sinoussi (2008), Elizabeth H. Blackburn (2009.), Carol W. Greider (2009.), May-Britt Moser (2014.), Tu Youyou (2015.) i Katalin Karikó (2023.).

Međutim, kada ove podatke stavimo u drugu perspektivu, vidimo da je mnogo više žena dobilo Nobelovu nagradu u oblasti neke fundamentalne nauke u ovom vijeku, nego u prošlom. Njih 11 je dobilo Nobelove nagrade u prošlom vijeku, a 15 u ovom.

Prema podacima UNESCO-ovo instituta za statistiku iz 2019, u Crnoj Gori je 47,6% žena u nauci, u Hrvatskoj 47,7%, BiH 46,8%, Srbiji 50%, Sloveniji 34,5% a Sjevernoj Makedoniji 52,3%. Poređenja radi, u Njemačkoj je 28% žena u naučno istraživačkom radu, a u Nizozemskoj 25%.

Crna Gora 47,6% 47,6%
Hrvatska 47,7% 47,7%
Bosna i Hercegovina 46,8% 46,8%
Srbija 50% 50%
Slovenija 34,5% 34,5%
Sjeverna Makedonija 52,3% 52,3%
Njemačka 28% 28%
Nizozemska 25% 25%

Međutim, to ne znači da je ovim ženama bolje i dalje postignuta ravnopravnost. Žene naučnice i istraživačice u zemljama našeg regiona:

imaju niža primanja

nisu na rukovodećim položajima

često je odabir studiranja nauke povezan s mogućnošću dobijanja stabilnijeg zaposlenja u nastavi, pošto u ovim zemljama da bi neko bio nastavnik naučne grupe predmeta treba završiti naučni studij, nastavnički smjer

primanja u STEM oblasti često su niža nego u drugim privrednim aktivnostima

žene u STEM, a naročito u državama gdje se čini da ih je više, imaju velik rizik od uznemiravanja, različitih vrsta ucjenjivanja i narušavanja tjelesne autonomije jer je sama akademska zajednica hijerarhiziran sistem, a zemlje poput spomenutih zemalja u tranziciji nose teret korupcije koji se reflektuje i kroz nedovoljno dobre uslove rada

naučni rad je često tretiran kao prekarni, odnosno, rizičan je nestabilan i zavisi od projekata, a često su radnička i zdravstvena prava osoba u ovom sektoru ugrožena. Ovo implicira i da jedan dio žena u STEM može biti u riziku od prekarnog rada, ako nemaju radni odnos u nekoj instituciji.

Žene u STEM su manje vidljive, manje se o njima govori, žrtve su nepravdi u prepoznavanju dostignuća, te su također u nepravednom položaju organizacije i balansa privatnog i poslovnog života. Neke odustaju od stvaranja porodice kako bi se posvetile istraživanju, a neke napuštaju istraživanja kako bi zasnovale porodicu.

Ovaj članak je skraćeni prikaz članka Nauka govori iz 2022. godine koji u cjelosti možete pročitati na ovom linku: Položaj žena u nauci: manjak, nevidljivost, seksualno uznemiravanje i mobbing.

The post Žene u nauci: seksizam i nevidljivost appeared first on Nauka govori.