WWF Adria – Povezanost uspješnog poslovnog svijeta i zdrave prirode

Najnovije izdanje Izvještaja o stanju planete za 2024. godinu pokazuje da je prosječna populacija vrsta u periodu od 1970. do 2020. godine smanjena za 74 odsto. Prema riječima Kalauz, danas se bez sumnje može reći da je ljudska vrsta najinvazivnija na planeti.

„Ono što nas posebno zabrinjava jeste brzina kojom gubimo živi svijet, a koja je dijelom prouzrokovana i klimatskim ekstremima”, naglasila je ona.

Govoreći o životinjskom svijetu, Kalauz je istaknula da divlje životinje danas čine samo četiri odsto ukupnog broja, dok ostatak čine životinje koje se uzgajaju u okviru intenzivne poljoprivrede, što je jedan od glavnih uzroka gubitka biodiverziteta.

Kao ključni dokument, izdvojila je Globalni okvir za biodiverzitet, koji obuhvata zaštitu, obnovu, održivo korištenje, upravljanje i financiranje ekosistema. Jedan od ciljeva ovog okvira je obnova 30 odsto svih degradiranih ekosistema na kopnu i moru, zaustavljanje izumiranja vrsta, suzbijanje krijumčarenja životinja, unapređenje urbanog planiranja i povećanje teritorija pod zaštitom na 30 odsto do 2030. godine.

Na teritoriji Srbije trenutno je pod zaštitom samo šest odsto površine, što je daleko ispod cilja, a ni sa tim područjem se ne upravlja na odgovarajući način. Slična situacija je i u ostalim državama regije.

Pročitajte još:

• Otkrivene značajne i vrijedne vrste u Dabarskom i Fatničkom polju
• Eko-sela Madagaskara: Priča o obnovi prirode i zajedništvu
• Globalni atlas tresetišta 2024 – ugroženi prirodni trezori ugljenika

Poslovni svijet i priroda

Kalauz je naglasila da poslovni svijet zavisi o zdravlju prirode. Preko 50 odsto globalnog BDP-a trenutno je direktno povezano sa stanjem na planeti. Među deset najvećih rizika za poslovni svijet, čak pet je vezano za ekologiju, uključujući klimatske promjene i degradaciju prirodnih resursa.

Global Reporting Initiative (GRI), nezavisna međunarodna organizacija koja pomaže kompanijama da preuzmu odgovornost za svoje uticaje, predstavila je novi Standard za izvještavanje o biodiverzitetu (GRI 101), koji će stupiti na snagu 2026. godine.

„Standard donosi jasne smjernice kompanijama o tome kako da izvještavaju o svom uticaju na biodiverzitet. Posebno će biti značajan za poljoprivrednu industriju, ali i sve druge sektore koji imaju direktan uticaj na zemljište i vodu”, objasnila je Kalauz.

Iako kompanijama profit ostaje primaran cilj, opasnosti od gubitka bioraznolikosti i klimatskih promjena daleko su veće i tiču se svih nas.

Kao pozitivan primjer, Kalauz je istaknula suradnju WWF-a s kompanijom Coca-Cola, koja je kroz dugogodišnji rad uspjela smanjiti količinu vode potrebnu za proizvodnju jednog litra proizvoda sa devet na dvije litre.

WWF nudi i besplatan alat pod nazivom Water Risk Filter, koji kompanijama pruža uvid u njihov uticaj na resurse poput vode. Iako alat ne može direktno smanjiti uticaj, može potaknuti svijest o potrebi za promjenama.

Održivo poslovanje ima svoju cijenu. Kako je objasnila i upozorila Kalauz, ne možemo očekivati isti profit kao kod neodrživih praksi, ali cijena koju ćemo platiti ako ne budemo djelovali održivo, biće drastično veća.

Za kraj, Kalauz je ukazala na alarmantan podatak da svakog sata izumre jedna vrsta na Zemlji. To znači da nas sljedeća napušta za manje od sat vremena – za 57 minuta i 33 sekunde.

Ovakva statistika poziva na akciju, kako poslovnog svijeta, tako i svakog pojedinca.

Katarina Vuinac