Od sutra u BiH na snazi crveni meteoalarm, temperatura i do 42 stepena

Zbog izuzetno visokih dnevnih temperatura na području BiH, osim u planinskim područjima, iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ) BiH izdato je crveno upozorenje.

Crveni meteoalarm biće na snazi od 12. do 14. avgusta za period od 12 do 17 sati, jer će najviše dnevna temperatura vazduha uglavnom biti između 35 i 40 stepeni, lokalno na jugu, sjeveru i centralnim područjima do 42 stepena Celzijusa.

Stručnjaci ističu da visoka temperatura zraka i toplinski val imaju uticaj, i to negativan, na naše mentalno zdravlje. Vrućina utiče na naš mozak i kako raste temperatura oko nas raste i temperatura među nama. Postajemo razdražljivi i osjetljivi, smetaju nas i sitnice. Neki postaju samo razdražljiviji bez većih posljedica, a za druge je to i puno ozbiljnije.

Tokom toplinskog vala učestalija je razdražljivost koja vodi do nasilja i agresije, a raste i broj suicida.

Razlog zbog kojeg dolazi do pojačane razdražljivosti, smanjenja tolerancije na frustraciju je taj da naš mozak pri visokim temperaturama počinje raditi na drugačiji način i zato ne uspijevamo izaći na kraj sa „tankim živcima“. Vrućina utiče negativno na mozak i izaziva stres organizma pa je važno fokusirati se na stvari koje volimo raditi kako bi našu temperaturu i narav držali pod kontrolom. Osim toga, vrućina čini ljude umornima, čak i kada se ne izlažu većem naporu.

Naučno je dokazano da vremenski uslovi mogu uticati na mentalno zdravlje (Woodruff i sur., 2006),, a vrućina tj. visoka temperatura zraka i količina vlage u zraku imaju najveći uticaj na raspoloženje i ponašanje (Morrissey i sur., 1996)..

Fluktuacije vremenskih prilika mogu, kako je već ranije rečeno, utjecati na povišenu razinu psihološkog stresa, depresiju i stopu suicida. Kako temperatura raste do ekstremnih vrijednosti obavljanje svakodnevnih obaveza koje izazivaju određeni nivo stresa na dnevnoj bazi može postati otežano zbog letargije, nesanice i nemogućnosti da normalno funkcioniramo tokom vanrednih okolnosti-u ovom slučaju vrućine. Za one predisponirane za akutne ili hronične mentalne poremećaje dugotrajna izloženost vrućini može biti okidač za razdražljivost i psihološki distres praćen rizičnim ponašanjem kao što je ekscesivna konzumacija alkohola, nasilje i agresija.

Kako su toplinski valovi sve učestaliji porast psihičkih problema može biti indirektna posljedica globalnog zatopljenja na zdravlje opće populacije. Istraživanja provedena u Australiji ukazuju da velike vrućine praćene velikom količinom vlage utiču na stanovništvo i u gradovima i u selima. Izazivaju epizode hroničnog stresa, depresiju i rizično ponašanje.