Izvozna preduzeća na udaru krize

Domaća izvozno orijentisana preduzeća iz elektroenergetskog sektora te metalske i tekstilne industrije najviše ispaštaju zbog negativnih kretanja na evropskom tržištu.

Da je tako pokazuju i njihovi bilansi plasmana robe u inostranstvo, koji su mnogo tanji u odnosu na ostale grane. Direktor Sektora za makroekonomski sistem pri Vanjskotrgovinskoj komori Slaviša Ćeranić rekao je jučer da BiH u prvih pola godine bilježi pad izvoza od 8,18 posto u odnosu na isti period lani te da se manji brojevi uglavnom zbrajaju u tri tarife.

Riječ je o električnoj energiji, proizvodima od željeza i čelika te tekstilnoj industriji.

– Pad izvoza električne energija težak je 382 miliona KM, proizvoda od željeza i čelika oko 200 miliona KM te roba iz tekstilne industrije 70 miliona KM. BiH je oslonjena na tržište EU i sva dešavanja u Uniji reflektuju se na ekonomiju BiH. Takva je situacija i sa strujom, čija je cijena sada mnogo manja nego u vrijeme energetske krize i drastičnih poskupljenja. Plus, tu je i sušni period – kazao je Ćeranić.

Prezentujući osnovne pokazatelje spoljnotrgovinske razmjene BiH za šest mjeseci Ćeranić je rekao da je plasman robe na ino-tržište bio težak oko 8,2 milijarde KM, što je za 729 miliona KM manje u odnosu na lani, navodeći da je zabilježen pad izvoza na sva vodeća tržištima.

– Od zemalja EU najveći pad izvoza je zabilježen na tržištima Austrije, Italije, Slovenije i Njemačke. Od zemalja CEFTA na tržištu Srbije i to za 18,2 odsto – istakao je Ćeranić i dodao da je prisutan određeni trend usporavanja pada izvoza.

Prema njegovim riječima, ohrabrujući je rast izvoza na „ostala tržišta”, gdje je procentualno najveći zabilježeni skok na tržište Turske i Kine.

– Trenutna dešavanja na Bliskom istoku i neizvjesnosti usljed prisutnih geopolitičkih tenzija, koje doprinose poremećaju tržišnih uslova, reflektiraju se i na privredu naše zemlje – istakao je Ćeranić.

Proizvodi iz namjenske industrije i farmaceutskog sektora, kaže stručni saradnik u Sektoru za makroekonomski sistem Komore Amila Močević bilježe najveći rast plasmana na ino-tržište i to 40 miliona KM.

– BiH je mala ekonomija, izložena promjenama spoljnotrgovinskih odnosa kod ključnih partnera i eksternim faktorima na koje nije moguće uticati – dodala je Močević.

U Vanjskotrgovinskoj komori BiH kažu da će bilo koja ekonomska kriza sigurno imati refleksije na privredni i život građana uopšte te da je izuzetno bitno sagledati mogućnosti i razviti mehanizme da bi se negativni efekti ublažili. Naveli su da ključne ekonomske projekcije EU za tekuću godinu imaju pozitivan trend, kao i projekcije za BiH.

– Projektovani rast BDP-a, stavljanje inflacije u realne i projektovane okvire te obustavljanje rasta kamatnih stopa su pozitivni signali koji mogu doprinijeti povećanoj ekonomskoj aktivnosti u drugom dijelu godine – istakli su iz Vanjskotrgovinske komore BiH.

Slaviša Ćeranić kaže da su kretanja uvoza imala suprotnu tendenciju od izvoza, što je dovelo do povećanja vanjskotrgovinskog deficita, koji iznosi 6,1 milijardu KM.

– Uvoz u BiH za pola godine je dostigao 14,29 milijardi KM i veći je za 426 miliona KM u odnosu na lani. BiH je najviše robe uvezla iz Hrvatske, Njemačke, Slovenije, Italije i Srbije – kazao je Ćeranić.

Izvor: Glas Srpske

The post Izvozna preduzeća na udaru krize appeared first on Biznis Info.