Vinton Cerf, često nazivan „ocem Interneta”, istaknuta je figura u svijetu tehnologije i informatike, poznat po svom pionirskom radu u razvoju protokola koji čine osnovu današnjeg Interneta. Ovaj epitet oca Interneta dijeli s Bobom Kahnom, koji je radio na TCP/IP protokolima. Rođen 23. juna 1943. godine, u mjestu New Haven, savezna država Connecticut. Cerf je svoj naučni i profesionalni put započeo na Stanfordskom univerzitetu, gde je stekao diplomu iz matematike. Njegova strast prema tehnologiji i komunikacijama brzo ga je dovela do uloge u razvoju ARPANET-a, prvog širokog mrežnog sistema, koji se smatra pretečom modernog Interneta. Dobitnik je Turingove nagrade (praktično Nobelova nagrada za kompjuterske nauke). Pored Turingove nagrade, Cerf je takođe bio odlikovan sa više od 30 počasnih doktorata i priznanja od različitih akademskih i profesionalnih institucija širom svijeta. Jedno je vrijeme radio i za DARPA.
Na Heidelberg Laurete Forum 2024. imao je press konferenciju s novinarima. Zapravo je održao mali govor, a poslije smo mu mogli postaviti nekoliko pitanja, pa su informacije bile prilično ograničene. Kako je jedan od potpredsjednika kompanije Google, imao je strogu molbu – da ga ništa ne pitamo što je direktno vezano za Google. No, ipak, i ono što je rekao, bilo je zanimljivo, tim prije što se dosta skoncentrisao na umjetnu inteligencije (AI).
Važna napomena je da je Heidelberg Laureta Forum mjesto susreta laureata Turingove, Fieldsove i Abelove nagrade sa mladim istraživačima, i studentima kompjuterskih nauka i matematike. Bilo bi dobro da više aplikacija iz regiona bude upućeno na ovu adresu.
Vincent Cerf nije samo figura iz prošlosti; on je aktivan učesnik u oblikovanju budućnosti tehnologije. Njegovi trenutni projekti uključuju istraživanje i promovisanje novih tehnologija kao što su umjetna inteligencija, Internet stvari (IoT) i blockchain. Cerf je snažno posvećen ideji da tehnologija može unaprijediti živote ljudi, ali i da nosi određene rizike koji se moraju adresirati.
Pozicija u Googleu
Danas, Vinton Cerf obavlja funkciju potpredsjednika i „Chief Internet Evangelist” u Googleu. U ovoj ulozi, Cerf se bavi promovisanjem i razvojem Internet tehnologija i strategija, kako bi obezbijedio dalji napredak Interneta kao globalne platforme za komunikaciju i inovacije. Njegovo iskustvo i znanje čine ga ključnom figurom u razumijevanju i oblikovanju budućnosti tehnologije, a njegova uloga u Googleu omogućava mu da utiče na razvoj proizvoda i usluga koje koriste milijarde ljudi širom sveta.
Pionirski rad u razvoju internet protokola
Zajedno sa Robertom Kahnom, Cerf je 1974. godine objavio rad pod nazivom „A Protocol for Packet Network Intercommunication”, koji je definisao kako različite mreže mogu međusobno komunicirati. Ovaj rad je postavio osnove za protokole koji su danas ključni za funkcionisanje Interneta.
Kako Cerf često naglašava: “Jedan od ključnih aspekata Interneta je njegov otvoreni karakter, koji omogućava svima da doprinesu i koriste resurse bez ikakvih prepreka.” Ovaj princip otvorenosti je ono što ga je motivisalo tokom godina, jer veruje da je upravo to ključno za inovacije i napredak.
Cerfov doprinos nije se tu zaustavio. On je takođe bio uključen u razvoj prvih aplikacija na Internetu, uključujući elektronsku poštu i web stranice. Njegova vizija otvorenog i pristupačnog Interneta, gdje bi svako mogao da dijeli informacije i povezuje se sa drugima, postavila je temelje za digitalnu revoluciju koja se odvija pred našim očima. „Važno je da razumijemo kako tehnologija može povezati ljude i promovisati saradnju,” ističe Cerf, naglašavajući važnost zajedničkog rada u razvoju inovacija.
Međutim, isto tako je priznao nešto bitno: „Kada smo to radili (op.a. internet), mi smo samo radili na tome da proradi. Nismo razmišljali kakav će utjecaj imati”, rekao je. Upravo to se dešava i sa razvojem umjetne inteligencije – kompanijama je najvažnije da ona radi, ali koje su posljedice i kako će mijenjati društvo, to im nije toliko bitno.
O AI
On, vjerovatno u saradnji sa komunikacijskim odjelom Google s kojim je također vjerovatno i pripremio svoj mali govor, spomenuo je kako je dao ChatGPT-u zadatak da napiše tekst o njegovoj smrti. Ovo je zapravo nešto što je dosta ljudi uradilo, da upita ChatGPT nešto o sebi, i nije nam neobična pozicija, kao ni rezultat. A rezultat su često neistine i AI-halucinacije. Ovdje Cerf nije imao šta novo za reći – i u njegovom zadatku AI je stavio i dijelove biografija ljudi koji su neke prilike imali neku dodirnu tačku sa Cerfom, npr. neki Abdul Rahman. Međutim, za razumijevanje takozvanih AI halucinacija (većina stručnjaka zapravo ne voli taj termin), potrebno je bolje razumjeti i kako radi AI.
„Želim da naglasim da nisam stručnjak za mašinsko učenje i vještačku inteligenciju, već pokušavam razumjeti šta se to dešava. Jedna mogućnost je da, na primer, biografije mene i Abdul Rahmana završe na istoj stranici, možda zato što smo zajedno ovde na konferenciji. Model apsorbuje sve te podatke, ali kada generiše izlaz koristeći težine u složenoj neuronskoj mreži, riječi se pretvaraju u tzv. tokene. Svaki token dobija broj, ponekad je to fraza, ponekad samo riječ, a ono što pokušava otkriti jeste kolika je vjerovatnoća da će određena riječ uslijediti nakon niza prethodnih riječi, jer gradi svoj izlaz riječ po riječ.”, kazao je.
„Mi moramo bolje razumjeti kako to radi, kako algoritam radi. Koristiću jednu analogiju. Ako koristite neke moćne alatke za obradu drveta, morate tačno razumjeti kako one rade, kako ne biste sebi slučajno odsjekli prst”, kazao je.
„Naravno da treba biti oprezan sa produktima ovih modela. Ali oni zvuče tako sigurni u sebe, čak i kada nisu u pravu, to je zato što to generišu iz materijala koji je dobro napisan. Mi imamo veliki posao da nađemo načine da detektujemo i branimo se od takvih promašaja”, kazao je Vint Cerf.
Ovo i jeste razlog zašto ne bi trebao niko koristiti AI za pisanje tekstova, pogotovo ne školskih zadaća. No, Cerf će se poslije osvrnuti i na upotrebu i zloupotrebu umjetne inteligencije u nastavi, samo malo sačekajte i nastavite čitati.
Ove halucinacije nisu iznenađujuće – veliki jezički modeli odnosno LLM-ovi (Large Language Models) grade tekst po principu statistike vjerovatnoće, a na osnovu derivacije, ili takozvanog treninga. Što više ljudskog teksta ubacimo u model, to on ima bolji materijal da to složi u novi tekst, ali naravno, tu se mogu dogoditi greške, jer on ne piše razumom i ne provjerava činjenice (što ga zapravo i ne čini tako drugačijim od ljudi koji ne provjeravaju činjenice, uglavnom).
Iznio je tri faze evolucije vještačke inteligencije: heurističke metode, sisteme zasnovane na pravilima i moderne neuronske mreže. Cerf je optimističan u vezi sa naporima u oblasti objašnjive vještačke inteligencije, gdje modeli na kraju mogu objasniti svoj proces donošenja odluka, što bi bilo korisno za razumijevanje i ispravljanje pogrešnog razmišljanja.
AI može biti kreativan, ali još ne može raditi neke fizičke radnje
Međutim, vratimo se na umjetnu inteligenciju i njenu beskorisnost u sferama gdje bi nam trebala biti korisna. Problem leži u tome da, čak i kada AlphaGo ili DeepBlue pobjeđuju ljude u igrama Go i šahu, i dalje je potrebna osoba fizički čovjek da pomijera figurice na ploči. U trenutku kada smo gledali ove mečeve, trebalo nam je biti jasno kako umjetna inteligencija nikad neće zamijeniti čovjeka u fizikanerskim poslovima ali hoće u onome što smatramo kreativnim – pisanju i crtanju.
„Zašto su kreirani LLM-ovi i AI koji obrađuju slike? Pa to je bilo najlakše stvoriti“, kazao je Cerf. I zaista, ako ubacite dovoljno veliku količinu podataka, AI može da se igra s tim i kreira „novo”.
Cerfu je postavljeno bilo i pitanje o energetskoj potrošnji i potrošnji vode sistema umjetne intelgencije, koja je danas enormna.
„Neću reći da sam još siguran, ali ću reći da se nadam da će naši novi dizajni biti sve manje energetski zahtijevni”, rekao je. On je ovdje dao i primjer Googleove umjetne inteligencije koja daje jako tačne vremenske prognoze, a troši manje nego superkompjuter koji radi to isto. Tačnost prognoze Ai sistema i superkomjutera su bile prilično u ravni. No da li je i za koliko je moguće razviti AI sisteme koji troše manje energije?
„Modeli umjetne inteligencije u Google su iskorišteni i kako bi se smanjila količina vode i energije za hlađenje sistema. Ovo smo i uradili i uštedjeli oko 40 posto energije”, dao je Cerf jedan od primjera, ali je pitanje koliko će proces optimizacije biti moguć u drugim slučajevima.
„Google sistemi za hlađenje, AlphaFold (op.a. AI koji otkriva 3d strukturu proteina) i vremenske prognoze su dobre upotrebe umjetne inteligencije”, kazao je.
Na pitanje koliko nove tehnologije, pogotovo AI doprinose fenomenu enšitifikacije interneta, Cerf se sjetio Henrija Kisindžera. „Možda se sjećate, veoma važnog američkog diplomate, i imali smo ručak jednog dana, i prvo što je rekao bilo je, mrzim internet. I znate, ja razmišljam, zašto, dr. Kisindžere? Rekao je, pa, ljudi na internetu su zadovoljni sa odgovorima od dva pasusa, a ja pišem knjige od 700 strana, pa se moramo sjetiti da je ponekad duži oblik bolji izbor”. Cerf je kazao kako smatra kako će uvijek postojati potreba i za dužim i dubokoumnijim formama, kao što je uvijek bilo potrebe za kratkim i niževrijednim sadržajima. Nadajmo se da je tako.
AI u nastavi i važnost usmene provjere znanja
No, danas sve više nastavnika ima problem sa đačkim i studentskim radovima koje piše AI. Sa radovima koji nisu fektčekirani i podvrgnuti kritičkom mišljenju, koji su često niske vrijednost i stilski sterilni. No šta ako je to znanje iskazano u takvom eseju i odgovorima nešto što se ocjenjuje?
Cerf vjeruje da bi i studenti i učitelji trebali koristiti alate vještačke inteligencije, jer mogu olakšati brainstorming i generisanje ideja. „A za provjeru znanja koristite dobri stari metod – usmeni ispit!”, kazao je. Predlaže da obrazovni radnici ocjenjuju učenje kroz metode poput usmenih ispita i osiguraju da studenti mogu objasniti svoj proces, sprječavajući zavisnost od vještačke inteligencije za postizanje obrazovnih rezultata. Zato treba razmišljati o povratku usmenog ispitivanja, koje je, zbog nedostatka vremena, maltene izbačeno.
Iako je impresioniran trenutnim sposobnostima vještačke inteligencije, Cerf ukazuje na ograničenja i povremenu pompu koja prati ovu tehnologiju. Naglašava značaj razumijevanja sposobnosti i ograničenja vještačke inteligencije kako bi se spriječila prekomjerna zavisnost ili zloupotreba.
Također smatra kako bi i stručnjaci iz humanističkih nauka trebali biti uključeni u razvoj i promišljanja o AI. Na pitanje o prožimanju humanističkih nauka s razvojem tehnologije, rekao je sljedeće, pomalo se izvlačeći:
„Sad ću da se pretvaram da sam dobar student diplomskih studija koji oblikuje pitanje do tačke gdje može da odgovori na njega. Spomenuli ste filozofiju, ali želim da uključim antropologiju i sociologiju, psihologiju i slične oblasti. Mislim da kompanije poput moje i drugih koje rade sa ovim veoma moćnim tehnologijama treba da imaju takve ljude, antropologe, psihologe i tako dalje, neurološke naučnike, da nam pomognu da razumijemo kako ti alati interaguju sa ljudima i šta mogu učiniti njima ili za njih. I ne mislim da smo dovoljno investirali u to miješanje više nauka. Ovo je neka vrsta naučne verzije donošenja politika uz učešće više zainteresovanih strana, i veliki sam pristalica korišćenja tih disciplina kako bismo bolje razumjeli kako se alati mogu koristiti i kako bi mogli biti zloupotrebljeni ili možda ne bi služili ljudima koji pokušavaju da ih koriste. Tako da sam veliki obožavalac pokušaja da se proširi porodica.”
„Kada smo pravili internet, nismo razmišljali šta bi moglo poći loše, jer smo uglavnom pokušavali da stvar proradi. Ali sada moramo shvatiti utjecaj ovih tehnologija na društvo”, dodao je.
Kao dio svoje misije da poveća svijest o važnosti digitalne pismenosti i odgovornog korišćenja tehnologije, Cerf često učestvuje u konferencijama, radionicama i predavanjima širom svijeta. On naglašava potrebu za edukacijom u oblasti interneta i digitalne pismenosti, smatrajući da je ključno da se ljudi informišu o prednostima i izazovima koje donosi digitalno doba. „Zadovoljstvo mi je da pomažem ljudima da razumiju kako da koriste tehnologiju na najbolji način i da budu svjesni njenih potencijalnih opasnosti,” ističe Cerf.
The post Vinton Cerf: jedan od “očeva” Interneta i vizionar tehnološke budućnosti appeared first on Nauka govori.
