Preživljavanje u digitalnoj džungli: taktike trolanja, manipulacije i šta s njima

Ako ste ikada učestvovali u internetskim raspravama, možda ste naišli na osobu koja se čini kao da ne želi konstruktivan razgovor, već namjerno provocira, zbunjuje ili izaziva sukobe. To je trolanje — namjerno ponašanje s ciljem izazivanja emocionalnih reakcija i narušavanja komunikacije. Taktike trolanja i manipulacije koriste logičke pogreške i manevre kojih žrtve često nisu svjesne. Trolovi svjesno koriste logičke greške. To su pogrešni obrasci razmišljanja ili argumentacije koji dovode do nevalidnih ili netačnih zaključaka, iako na prvi pogled mogu djelovati uvjerljivo. Taktike trolanja uključuju greške poput generalizacije, lažnih dilema, ad hominem napada i mnoge druge, koje narušavaju logičku konzistentnost rasprave.

Šta je trolanje?

Trolanje je oblik internetskog ponašanja gdje pojedinac — trol — ili grupa njih koristi provokativne ili obmanjujuće poruke kako bi izazvao reakciju drugih korisnika.

Primjeri trolanja i manipulacija:

• Postavljanje namjerno kontradiktornih ili apsurdnih tvrdnji (npr. „Zemlja je ravna, a naučnici vas lažu”).
• Omalovažavanje i ismijavanje sagovornika umjesto bavljenja temom argumentima (ad hominem).
• Namjerno korištenje sarkazma ili ironije kako bi zbunili druge.
• Diskreditacija naučnih činjenica, institucija i obrazovanja – jeste da ponekad institucije nisu u pravu i obrazovni sistem nije baš najbolji i naučni zaključci se mogu promijeniti uz dovoljno argumenata, ali ako neko tvrdi „Sve što su vas učili u školi je laž, evo šta je stvarno istina”, to bi vam trebao biti red flag.

Zašto je trolanje opasno?

Trolanje može izgledati bezazleno, ali ima ozbiljne posljedice:

1. Poremećaj komunikacije: Trolovi skreću fokus s ključnih tema i pretvaraju rasprave u besmislene sukobe koji prelaze u polarizaciju.
2. Emocionalna manipulacija: Namjerno izazivaju frustraciju, ljutnju ili nesigurnost. Ne ispuštajmo iz vida da praktično niko nije imun na emotivnu manipulaciju, izazivanje nesigurnosti, na kritiku izgleda. Žrtva ovakvog trolanja može reagovati impulsivno, opsovati, ponašati se neugodno, a to trol onda iskorištava za dokazivanje kako je ta osoba loša, i iskorištavati iznuđene negativne, agresivne pa i nepristojne reakcije kao sredstvo borbe. Trol želi da vas izbaci iz cipela i da pokažete ono najgore od sebe.
3. Normalizacija dezinformacija: Koriste lažne tvrdnje kako bi stvorili sumnju u naučne činjenice.

Trolanje je gotovo redovito oblik online nasilja, šteti mentalnom zdravlju osobe koja je žrtva trolanja, do te mjere da trolanje može biti povod za samoubistvo, odnosno može biti navođenje na samoubistvo, kao oblik manipulacije. Ne zaboravimo – navođenje na samoubistvo je krivično djelo.

Također, trolovi mogu koristiti slike žrtava za kreiranje zlonamjernog sadržaja – od mimova do osvetničke pornografije. Mim je često sredstvo trolanja.

Ono se događa pod okriljem anonimnosti. Vrlo rijetko su trolovi pod svojim imenom i često imaju nekoliko naloga sa kojih koordinirano napadaju. Okupljaju se u zatvorenim grupama i na deep i dark webu (dio interneta, weba koji nije indeksiran od strane standardnih pretraživača i teško je dostupan, može se koristiti za ilegalne aktivnosti). Okupljaju se i u zatvorenim grupama na društvenim mrežama, Telegramu i sličnim aplikacijama kako bi organizovali napade.

Trolovi imaju taktiku i da formiraju sock puppet račun. To je pojava kada jedna osoba ima više naloga da bi se u komentarima činilo kako postoji više različitih osoba i kreirao lažni osjećaj podrške, glasnoće i vidljivosti. Na taj način mogu oblikovati javno mišljenje o nekoj temi ili osobi.

Cilj trolova, manipulatora, širitelja dezinformacija, spin-majstora i zlostavljača je ismijavanjem, maltretiranjem utišati stručnjake, istinu, činjenice i pobrisati granice između laži i istine. Krajnji rezultat toga je da se više ne zna šta je istina, a šta laž, da ljudi postaju indolentni i ne vjeruju čak ni onda kada im se daju činjenice.

Taktike manipulacije i logičkih grešaka koje koriste trolovi

Logičke greške nastaju zbog nesvjesnih kognitivnih pristranosti, nedovoljnog razumijevanja logičkih principa ili namjerne manipulacije argumentima. One se često dešavaju kada ljudi brzo donose zaključke bez dovoljno informacija, kada emotivni apeli zamjene racionalnu analizu ili kada se zanemare važne činjenice i kontekst u raspravi.

Logičke greške su opasne jer mogu navesti ljude na donošenje pogrešnih zaključaka, što može dovesti do loših odluka, širenja dezinformacija i slabljenja kritičkog razmišljanja. Takođe, koriste se za manipulaciju u debatama, propagandi ili oglašavanju, čime se narušava povjerenje i racionalna diskusija.

Trolovi se često oslanjaju na logičke greške kako bi obmanuli sagovornike:

1. Ad hominem: Napad na osobu umjesto na argument („Šta ona zna, plavuša”).
2. Lažna dilema: Prikazivanje samo dva moguća ishoda („Ili se slažeš sa mnom ili si protiv nauke”).
3. Argument većine: Pozivanje na popularno mišljenje („Svi znaju da je ovo istina, zašto ti ne znaš?”).
4. Red herring: Skretanje teme na nevažne detalje kako bi izbjegli odgovaranje na pitanje.
5. Galilejev gambit: Pretvaranje sebe u žrtvu progona kako bi izgledali kao vizionari („I mene kritikuju, baš kao što su kritikovali Galileja”).
6. Sealioning: iscrpljivanje protivnika nizom naizgled nevinih pitanja.
7. Whataboutism je manipulativna taktika u kojoj se na kritiku ili pitanje odgovara skretanjem pažnje na nešto drugo, često nepovezano, uz fraze poput: „Ali šta je s…?“. Cilj ove taktike nije pružiti valjani odgovor već odvratiti pažnju, relativizovati problem ili diskreditovati sagovornika. Ova taktika skreće s teme i iscrpljuje i ponešto je slična red harring /crvenoj harinzi.
8. Astroturfing je praksa stvaranja lažnog dojma da postoji široka javna podrška ili neslaganje s nekom idejom, proizvodom ili pokretom. Često se koristi u političkim kampanjama i marketingu. Naziv dolazi od AstroTurf, marke vještačke trave, jer pokušava imitirati „pravu“ podršku (grassroots). Ova manipulacija prikazuje lažnu sliku popularnosti neke ideje. Posebno se koristi u politici i marketingu.
9. Argument autoriteta – tvrdnja da nešto mora da je tačno jer dolazi od nekog eksperta, autoriteta, člana institucije, nagrađivane osobe, poznate osobe.
10. Lažni balans je oblik medijske pristranosti ili manipulacije gdje se dvije suprotstavljene strane predstavljaju kao podjednako važne ili validne, čak i kada jedna ima mnogo jače dokaze, konsenzus stručnjaka ili činjenice iza sebe. Cilj je stvoriti privid „neutralnosti“, ali rezultat je često zbunjivanje javnosti i širenje dezinformacija.
11. Gish Gallop je manipulativna taktika u kojoj se u raspravi iznosi ogroman broj tvrdnji, često netačnih ili obmanjujućih, tako brzo i u tolikoj količini da protivnik nema vremena ni resursa da ih sve pojedinačno ospori. Ime dolazi od Duanea Gisha, kreacioniste koji je često koristio ovu tehniku u debatama o evoluciji. Kao i sealioning, zatrpava i iznuruje protivnika te zbunjuje publiku.
12. Argumentum ad ignorantiam je logička pogreška u kojoj se tvrdi da je nešto istinito samo zato što nije dokazano da je lažno (ili obrnuto). Recimo: „Niko nije dokazao da vanzemaljci ne postoje, dakle, oni postoje.”
13. Logička greška lažne dileme nastaje kada se situacija prikazuje kao da ima samo dvije opcije, iako u stvarnosti postoje i druge mogućnosti. Ova greška često koristi polarizovane izbore da bi se pojednostavila kompleksnost problema ili manipulisala percepcijom. Na primer: „Ili podržavaš ovu politiku, ili si protiv naše zemlje.”
14. Teret dokaza je princip u argumentaciji koji kaže da osoba koja iznosi tvrdnju mora da pruži dokaze koji je podržavaju. Logička greška nastaje kada neko pokuša prebaciti teret dokaza na protivnika, tvrdeći, na primjer: „Dok ne dokažeš da nisam u pravu, moja tvrdnja mora biti tačna.” Ova taktika izbjegava odgovornost za potkrepljivanje sopstvenih tvrdnji.
    

    Kako se odbraniti od trolanja?

    1. Prepoznajte manipulaciju: Identifikujte logičke pogreške i ukažite na njih.
    2. Ne hranite trola: Nemojte emocionalno reagovati na provokacije.
    3. Ostanite fokusirani: Usmjerite raspravu na činjenice i ključnu temu
    4. Primijenite kritičko mišljenje: Provjerite činjenice i analizirajte tvrdnje prije nego što odgovorite.

    Zašto su logika, debata i kritičko mišljenje važni?

    U svijetu preplavljenom informacijama, ključno je znati kako razlikovati istinu od manipulacije. Poznavanje logičkih pravila i grešaka pomaže nam da:

    • Razumijemo i argumentujemo: cilj dobre debate nije pobijediti nego doći do istine.
    • Prepoznamo obmane: znanje o logičkim greškama nas štiti od manipulacija.
    • Razvijemo kritičko mišljenje: ovo nam omogućava donošenje informisanih odluka.

    Uloga naučne, medijske i digitalne pismenosti

    Društvo koje razumije naučne metode i digitalne alate bolje je zaštićeno od dezinformacija. Medijska i digitalna pismenost pomažu nam da:

    1. Procijenimo izvore: da li je informacija vjerodostojna?
    2. Razumijemo kontekst: koji su motivi iza određenih objava?
    3. Reagujemo odgovorno: umjesto impulsivnog dijeljenja sumnjivih informacija, podstičemo raspravu baziranu na dokazima.

    Zaključak

    U modernom dobu, poznavanje logike, naučne metode i medijske pismenosti više nije samo korisna vještina — to je nužna odbrana od manipulacija. Trolovi i manipulatori koriste internet za širenje dezinformacija. Ali, uz kritičko razmišljanje i znanje o logičkim greškama, možemo izgraditi zdravije i konstruktivnije okruženje za rasprave. Trolanje nije ok i zapravo je oblik internet nasilja i bullyinga.

Ovaj članak je nastao kao dio projekta SCI-Shield.

Naslovna ilustracija djelimično kreirana uz pomoć alata GAI.

Kreiranje ovog sadržaja podržala je Evropska komisija. Stavovi i vrijednosti izneseni u njemu isključiva su odgovornost autora/ica i ne predstavljaju nužno stavove i vrijednosti Evropske komisije.

The post Preživljavanje u digitalnoj džungli: taktike trolanja, manipulacije i šta s njima appeared first on Nauka govori.