Nova studija: Ekološki stres utiče na migracije

Uticaj klimatskih promjena na trenutne ali i migracije širom svijeta u budućnosti, privlačile su značajnu pažnju javnosti i donosioca odluka tokom protekle decenije. Nova studija koju vodi Međunarodni institut za primijenjenu analizu sistema (IIASA) pružila je prvu sveobuhvatnu analizu kako klimatski faktori – posebno suša i aridnost – utiču na unutrašnju migraciju.

Nova studija, objavljena u časopisu Nature Climate Change, koristila je mikro podatke iz popisa iz 72 zemlje u periodu od 1960. do 2016. godine kako bi pružila prvu svjetsku procjenu kako ekološki stres utiče na migraciju unutar nacionalnih granica.

Previđa se da kako bude jačao utičaj klimatskih promjena sve više populacije suočiti sa pritiskom da traži bolje uslove za život.

Analizima IIASA pokazala je da suše i aridizacija utiču na migranije između subnacionalnih regiona unutar zemlje. Najviše je izraženo u područjima koji zavise od poljoprivrede i ruralnim dijelovima, gdje su sredstava za život veoma ranjiva na promjene klimatskih uslova.

Uticaji suše i aridizacije su, na primjer, najjači u dijelovima Afrike, Bliskog Istoka, Južne Amerike, Južne Azije i Južne Evrope, gdje su poljoprivredni načini života prisutni i gdje je klima već suva. U ovim regionima, kombinacija ekonomske krize i ekoloških izazova stvara jake podsticaje za migraciju.

Pored regionalnih razlika, studija takođe dokumentuje velike heterogenosti u obrascima migracije među populacionim grupama. U manje razvijenim zemljama, mlađi radno sposobni odrasli (15-45 godina) sa srednjim nivoom obrazovanja, najvjerovatnije da će se preseliti kao odgovor na sušu i povećanu aridnost. U bogatijim zemljama, starije populacije, bez obzira na nivo obrazovanja, pokazuju jače obrasce migracije.

Pročitajte još:

• SAD: Porodice se sele zbog zagađenja, ali zdravije oblasti rezervisane samo za bogate
• Međunarodna konferencija o sušama usmjerena na povećanje globalne otpornosti
• Šta otkriva izvještaj „Ujedinjeni u nauci 2024“?

„Naš rad naglašava potrebu za politikama koje se bave i uzrocima migracije i posljedicama za regije destinacije. Adekvata infrastruktura, zdravstvene usluge i sistemi socijalne podrške su od ključnog značaja u urbanim oblastima koje sve više apsorbuju migrante izazvane klimatskim promjenama,” ističe koautor Guy Abel, istraživač u Grupi za istraživanje migracija i održivog razvoja pri IIASA.

Iako studija predstavlja veliki napredak u razumijevanju veze između klimatskih promjena i unutrašnje migracije, autori priznaju da postoje izazovi zbog ograničenih i neuporedivih podataka o migraciji.

Raya Muttarak, koautorka u Grupi za istraživanje migracija i održivog razvoja pri IIASA, naglašava da će za oblikovanje trendova migracije biti potrebni sveobuhvatniji podaci i kontinuirana istraživanja kako bi se razvile ciljne intervencije i politička rješenja koja se bave složenim odnosom između ekoloških faktora i ljudske mobilnosti.

Jasna Dragojević