Nauka u 2024.

Godina 2024. donijela je  naučna otkrića u oblastima medicine, genetike i svemira. Od napredaka u liječenju bolesti, preko novih planeta, pa do revolucija u genetičkoj tehnologiji, nauka je ove godine pomjerila granice našeg razumijevanja svijeta. Bilo je epidemiološki problematičnih događaja. Nije bilo otkrića koja potresaju medije, ali je bilo zanimljivih stvari, uključujući i pojavu nekih prirodnih fenomena.

Revolucionaran lijek za prevenciju HIV-a

Lijek lenakapavir, odobren još 2022. godine, u 2024. pokazao je nevjerovatne rezultate u kliničkim ispitivanjima. U dva istraživanja, lijek je postigao uspješnost od 96%, odnosno 100%, u prevenciji HIV-a. Ovaj lijek, koji se daje putem injekcije dva puta godišnje, nudi alternativu postojećim lijekovima koji zahtijevaju svakodnevno uzimanje tableta. Naučnici vjeruju da bi tehnologija koja cilja zaštitni proteinski omotač HIV virusa mogla biti korištena i za razvoj vakcina protiv drugih virusa. Ovo je ujedino i naučno postignuće 2024. prema magazinu Science.

Kompletna mapa mozga voćne mušice

Naučnici su završili mapiranje 140.000 neurona i miliona sinapsi u mozgu voćne mušice (Drosophila melanogaster). Ovaj poduhvat, koji je trajao deset godina, omogućava bolje razumijevanje kako mozak obrađuje informacije, donosi odluke i čuva sjećanja. Proučavanje ovako detaljne „karte” mozga moglo bi dati nove uvide u funkcionisanje ljudskog mozga.

Otkrivena nova “super-Zemlja”

Početkom godine NASA je otkrila planetu TOI-715 b, koja se nalazi 137 svjetlosnih godina od nas. Ova „super-Zemlja”, otprilike 1,5 puta šira od naše planete, smještena je u zoni pogodnoj za život, gdje voda može ostati u tečnom stanju. Istraživači su ovu planetu otkrili pomoću teleskopa TESS, a vjeruje se da bi mogla imati i „manjeg susjeda” – planetu veličine Zemlje.

Nova saznanja o miješanju neandertalaca i modernih ljudi

Analizom drevnih ljudskih genoma, istraživači su precizirali vremenski okvir kada su se neandertalci i moderni ljudi križali. Otkrili su da su ove dvije vrste živjele zajedno u Evroaziji tokom perioda od 7.000 godina, prije otprilike 47.000 godina. Ovo istraživanje omogućava bolje razumijevanje interakcija koje su oblikovale evoluciju naše vrste.

AI i CRISPR: Savršeni spoj tehnologija

Tehnologija CRISPR, koja omogućava precizno uređivanje gena, dobila je snažan podsticaj zahvaljujući vještačkoj inteligenciji. Istraživači su predstavili OpenCRISPR-1, alat otvorenog koda koji koristi modele slične onima iza ChatGPT-a za poboljšanje tačnosti genetskog editovanja. Ovaj pristup otvara vrata sigurnijem i efikasnijem liječenju genetičkih bolesti.

Google AI i kvantni kompjuter

Google Ai je postigao novi pomak u sferi kvantnih kompjutera  i kjubita da ovi uređaji mogu ispravljati greške kojima su bili skloni.

Virus ptičje gripe i drugi virusi

H5N1, podtip ptičije gripe, zarazio je ptice, perad, sisare, a sada i krave, s dokazima da može preći na ljude. Iako prijenos s čovjeka na čovjeka nije zabilježen, virus evoluira i predstavlja rizik od pandemije. Naučnici intenzivno prate njegovo širenje i potencijalne opasnosti u 2025. godini.

U decembru ove godine bilo je zabilježeno i 66 slučajeva Marburg virusa u Ruandi, sa 15 smrtnih slučajeva.

Krvni test za ranu detekciju Alzheimerove bolesti

Nova studija pokazala je da krvni test može precizno otkriti Alzheimerovu bolest sa tačnošću od 88% do 92%. Ova inovacija mogla bi zamijeniti složene i skupe metode kao što su PET skeniranja ili uzorkovanje cerebrospinalne tečnosti, čineći ranu dijagnozu dostupnijom za pacijente širom svijeta.

Virusima protiv raka

Ove godine je objavljeno kako je zagrebačka naučnica Beaty Halassy pomoću onkolitičke viroterapije (i hemoterapije) stavila pod konrolu svoj rak dojke. Virus morbila i vezikularnog stomatitisa su bili u virusnom koktelu protiv ćelija tumora. Ovo je za sada samo studija  slučaja i rezultate bi trebalo testirati na grupi pacijenata.

Novi mjeseci Neptuna i Urana

Astronomi su otkrili tri nova mjeseca u orbitama Neptuna i Urana. Ovi mali sateliti, promjera od 8 do 14 kilometara, otkriveni su pomoću teleskopa Magellan u Čileu i Subaru na Havajima. Jedan od njih je sada najmanji poznati mjesec Urana, dok su druga dva najslabije osvijetljeni mjeseci ikada otkriveni sa Zemlje.

Neobična kometa

Krajem 2024. godine, kometa C/2023 A3 (Tsuchinshan–ATLAS) prošla je blizu Sunca, privlačeći pažnju astronoma i ljubitelja neba širom svijeta. Smatrana jednim od najsjajnijih nebeskih objekata te godine, pružila je spektakularan prizor i značajne podatke za proučavanje dinamike kometa i njihovog sastava.

Nobelove nagrade za mašinsko učenje

Nobelove nagrade za 2024. godinu u naučnim oblastima dodijeljene su za značajna dostignuća. Victor Ambros i Gary Ruvkun nagrađeni su za otkriće mikroRNK molekula koji reguliraju gensku ekspresiju, pružajući dublje razumijevanje razvoja i funkcije organizama. John J. Hopfield i Geoffrey E. Hinton dobili su nagradu za temeljna otkrića i izume koji su omogućili razvoj mašinskog učenja putem umjetnih neuronskih mreža, postavljajući temelje za napredak u umjetnoj inteligenciji.  David Baker, Demis Hassabis i John Jumper nagrađeni su za rad na strukturama proteina; Baker za kompjuterski dizajn novih proteina, a Hassabis i Jumper za predviđanje struktura proteina pomoću umjetne inteligencije, što ima značajan potencijal u biomedicini.

Ova dostignuća ne samo da otkrivaju fascinantne aspekte našeg svijeta, već pokazuju i koliko brzo nauka napreduje. Godina 2024. još jednom je potvrdila moć ljudske radoznalosti i inovativnosti, otvarajući vrata za nova otkrića koja će oblikovati našu budućnost.

The post Nauka u 2024. appeared first on Nauka govori.