Globalni atlas tresetišta 2024 – ugroženi prirodni trezori ugljenika

Program Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP) objavio je dokument pod nazivom Globalni atlas žarišta tresetišta za 2024. godinu koji pokazuje da su ova područja kritično ugrožena u 177 država članica Ujedinjenih nacija.

Naime, tresetišta predstavljaju važna skladišta ugljenika i prirodna staništa sa bogatim biodiverzitetom, ali intenzivna poljoprivreda, urbanizacija, krčenje šuma i industrijalizacija utiču na njihovu degradaciju, saopštio je UNEP.

Novi Globalni atlas, objavljen tokom konferencije COP29, uvodi ažurirane mape globalne distribucije tresetišta, naglašavajući prijetnje sa kojima se suočavaju i mogućnosti za njihovu obnovu i očuvanje.

Suzan Gardner, direktorka Odjeljenja za ekosisteme UNEP-a, je istakla da tresetišta, kao prirodni ugljenični trezori, mogu olakšati ili otežati dolazak do klimatskih ciljeva u zavisnosti od toga koliko uspijemo da ih zaštitimo.

„Tresetišta se nalaze u skoro svakoj zemlji i, osim što skladište ogromne količine ugljenika, pružaju i osnovne usluge na koje se milioni ljudi svakodnevno oslanjaju. Njihova zaštita je osnovno ulaganje u ljudsko blagostanje”, rekla je Gardner.

Pročitajte još:

• Budućnost urbanog života – integracija prirodnih staništa u gradove
• Kali fond – Novitet u globalnoj borbi za biodiverzitet
• Animalni otpad – resurs za održivu budućnost

Tresetišta kao filteri za vodu i zaštita od prirodnih nepogoda

Iako pokrivaju svega tri do četiri odsto kopnene površine planete, u tresetištima je uskladištena čak jedna trećina svjetskog ugljenika koji se nalazi u zemljištu – dvostruko više nego u svim svjetskim šumama zajedno. Ova prirodna bogatstva ne samo što pružaju stanište za više od 1.000 ugroženih biljnih i životinjskih vrsta, već i značajno doprinose ekološkoj stabilnosti na lokalnom nivou.

Osim toga, tresetišta djeluju kao prirodni filteri koji prečišćavaju vodu i, ukoliko su očuvana, smanjuju rizik od suša, poplava i požara. Sa druge strane, degradirana tresetišta postaju izvor gasova staklene bašte, ispuštajući čak četiri odsto globalnih emisija izazvanih ljudskim aktivnostima.

Glavni uzroci degradacije tresetišta uključuju njihovo isušivanje radi poljoprivrede, kao i ubrzano topljenje permafrosta uslijed klimatskih promjena. UNEP poručuje da zaštita tresetišta nije samo ekološki imperativ već i ključni korak ka održivijoj budućnosti.

Prema podacima UNEP-a, svake godine se uništi oko 500.000 hektara netaknutih tresetišta uslijed ljudskih aktivnosti, i to pretežno u žarištima poput istočne i jugoistočne Azije. Ona trestišta koja su udaljena od velikih međunarodnih tržišta, uglavnom u subarktičkim, borealnim i tropskim zonama, još uvijek ostaju netaknuta.

Novi izvještaj se nadovezuje na  Globalnu procjenu tresetišta za 2022. godinu i nastavlja da vrši pritisak na donosioce odluka da daju prioritet zaštiti ovih područja kao isplativo klimatsko rješenje, koje donosi višestruke koristi ljudima, prirodi i klimi.

 Milena Maglovski