Emisije metana rastu brže nego ikada, uprkos globalnim obećanjima

U cilju ublažavanja klimatske krize, više od 150 zemalja obećalo je da će do kraja decenije smanjiti emisije metana, jednog od najmoćnijih gasova sa efektom staklene bašte, za 30 odsto. Upitno je, međutim, koliko njih će ovaj cilj ostvariti budući da novo istraživanje naučnika sa Univerziteta Stanford otkriva da su globalne emisije metana u posljednjih pet godina porasle brže nego ikada.

Atmosferske koncentracije ovog gasa danas su skoro trostruko veće nego u predindustrijsko doba, dostigavši najviši nivo u posljednjih 800.000 godina.

Autori članka, objavljenog u časopisu Environmental Research Letters, poručuju da će nekontrolisana emisija metana podići prosječnu globalnu temperaturu za tri stepena Celzijusa do kraja ovog vijeka, te da se ovaj “trend” mora zaustaviti ako želimo da održimo klimu pogodnom za život.

Dodaju da je metan kratkotrajan, ali izuzetno snažan gas staklene bašte, koji potiče iz prirodnih izvora poput močvara, ali i ljudskih aktivnosti kao što su poljoprivreda, upotreba fosilnih goriva i deponije. U prvih 20 godina nakon oslobađanja, metan zagrijeva atmosferu čak 90 puta brže od ugljen-dioksida, što ga čini ključnim za smanjenje globalnog zagrijevanja u bliskoj budućnosti.

Međutim, uprkos sve većem fokusu globalnih politika na ovaj gas, emisije metana porasle su za 61 milion tona, što je povećanje od 20 odsto u posljednjih 20 godina. Ovaj rast uglavnom je rezultat povećanih emisija iz rudarenja uglja, proizvodnje i korišćenja nafte i gasa, stočarstva, kao i razgradnje hrane i organskog otpada na deponijama.

Pročitajte još:

• Začarani krug klimatskih promjena, šumskih požara i zagađenja vazduha
• Udvostručenjem CO2 temperatura bi mogla porasti za 14 stepeni
• Opasnost koja prijeti Pacifiku – upozorenje za cijeli svijet

U 2020. godini, posljednjoj godini za koju su dostupni potpuni podaci, skoro 400 miliona tona, odnosno 65 odsto globalnih emisija metana porijeklom je iz ljudskih aktivnosti. Na prvom mjestu su poljoprivreda i otpad koji emituju oko dvije tone metana na svaku tonu iz industrije fosilnih goriva.

Naša atmosfera je akumulirala skoro 42 miliona tona metana 2020. godine – dvostruko više od količine dodavane u prosjeku svake godine tokom 2010-ih, i preko šest puta više od povećanja uočenog tokom prve decenije 2000-ih.

Autori istraživanja poručuju da su samo Evropska unija i Australija smanjile emisije metana iz ljudskih aktivnosti u posljednje dvije decenije, dok je najveći regionalni porast koncentracije ovog gasa zabilježen u Kini i jugoistočnoj Aziji.

Oni upozoravaju da su emisije gasova staklene bašte već dovele do povećanja globalne prosječne površinske temperature za 1,5 stepeni Celzijusa, a imajući u vidu da emisije metana nastavljaju da rastu alarmantnom brzinom, sve je izvjesnije da će se ostvariti najgori klimatski scenario koji su postavili vodeći svjetski stručnjaci.

Milena Maglovski