COP29: Klimatsko finansiranje postavljeno kao prioritet
Konferencija Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama 2024 (COP29) otvorena je 11. novembra u prestonici Azerbejdžana, Bakuu, i trajaće do 22. novembra. Prvog dana Konferencije, COP29 Zelena zona (eng. COP29 Green Zone) otvorena je za posjetioce. Organizovana je od strane predsjedništva ovogodišnjeg događaja s ciljem angažovanja zajednice u zelenoj tranziciji, tehnološkim rješenjima i globalnoj saradnji. Tom […]
Konferencija Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama 2024 (COP29) otvorena je 11. novembra u prestonici Azerbejdžana, Bakuu, i trajaće do 22. novembra.
Prvog dana Konferencije, COP29 Zelena zona (eng. COP29 Green Zone) otvorena je za posjetioce. Organizovana je od strane predsjedništva ovogodišnjeg događaja s ciljem angažovanja zajednice u zelenoj tranziciji, tehnološkim rješenjima i globalnoj saradnji. Tom prilikom, održan je događaj pod nazivom Ka nultim emisijama ugljen-dioksida: Partnerstva COP29 za održivu budućnost, koji je okupio važne učesnike iz oblasti održivosti. Panel-diskusija obuhvatila je teme o upravljanju otpadom, obnovljivim izvorima energije, čistim tehnologijama i smanjenju emisije gasova sa efektom staklene bašte. Pored ovog panela, održani su i drugi događaji posvećeni biodiverzitetu, inovacijama u oblasti OIE, klimatskoj pravdi, značaju obrazovanja u borbi protiv klimatskih promjena i drugim temama.
Prvog dana postignut je konsenzus o standardima za stvaranje ugljeničnih kredita prema Članu 6.4 Pariskog sporazuma, koji je okarakterisan kao rani uspjeh, navodi se na zvaničnom sajtu COP29. Kako je istaknuto, na ovaj način povećaće se potražnja za ugljeničnim kreditima i obezbijediti integritet međunarodnog tržišta ugljen-dioksida pod nadzorom Ujedinjenih nacija.
Mukhtar Babajev, predsjednik COP29, istakao je prvog dana da svijet prema trenutnim politikama ide prema globalnom zagrijavanju od 3°C, što bi potencijalno dovelo do ozbiljnih posljedica. Kako bi se obezbijedila sredstva za sprovođenje klimatskih mjera, naglasio je da je prioritet konferencije postizanje takozvanog Novog kolektivnog cilja za klimatsko finansiranje (NCQG). Kroz ovaj cilj postavio bi se konkretan iznos sredstava koje bi razvijene zemlje izdvojile za pomoć zemljama u razvoju u borbi protiv klimatskih promjena.
Predsjednik je tom prilikom pozvao i zemlje da podnesu ažurirane klimatske doprinose usklađene sa ciljem Pariskog sporazuma o 1,5°C, kao i Nacionalne planove adaptacije do 2025. godine.
Već trećeg dana, kopredsjednici kontakt grupe NCQG objavili su prvi nacrt odluke o novom cilju za klimatske finansijske doprinose. Tokom trajanja COP29 biće omogućena razmjena mišljenja i davanje dodatnih inputa kako bi se postigao konačan dogovor na kraju Konferencije.
Pročitajte još:
- COP29: Počinju ključni klimatski pregovori u Bakuu
- Gdje se održava COP29 i kakve dileme donosi?
- Globalna zaposlenost u energetskom sektoru porasla je za 3,8 odsto u 2023. godini
U saradnji sa Međunarodnom agencijom za energetiku (IEA), predsjedništvo COP29 izdvojilo je pet ključnih prilika za pokazivanje pozitivnog napretka prema energetskim ciljevima, koji su definisani na Konferenciji održanoj prošle godine. One su: unapređenje skladištenja energije i elektroenergetskih mreža, ubrzavanje sprovođenja politika za poboljšanje energetske efikasnosti, smanjenje emisija metana i fosilnih goriva, podrška čistoj energiji u zemljama u razvoju i novi ciljevi doprinosa (NDC) zasnovani na zaključcima Globalne procjene napretka (GST). U tom kontekstu, predsjedništvo COP29 pozvalo je države, poslovne lidere, civilno društvo, institucije i međunarodne organizacije da pruže podršku ovim prilikama.
Drugog dana Konferencije, objavljeno je da je, nakon potpisivanja ključnih dokumenata, Fond za odgovor na gubitke i štetu sada spreman da prima doprinose. Očekuje se da će finansiranje projekata početi od 2025. godine. Tokom ceremonije, Švedska je obećala 200 miliona kruna (oko 19 miliona dolara) za Fond, pod uslovom da to odobri vlada. Ovim doprinosom, ukupan iznos obećanih sredstava povećava se na više od 720 miliona dolara.
Grupa vodećih multilateralnih razvojnih banaka (MDB) podijelila je procjene o godišnjim finansijskim doprinosima za zemlje sa niskim i srednjim prihodima na COP29 u Bakuu. Kako je rečeno, do 2030. godine doprinosi MDB banaka dostići će 120 milijardi američkih dolara (USD), uključujući 42 milijarde USD za prilagođavanje, uz dodatnih 65 milijardi USD godišnje iz privatnog sektora. Za zemlje sa visokim prihodima doprinosi će biti 50 milijardi USD, uključujući sedam milijardi USD za prilagođavanje, uz mobilizaciju 65 milijardi USD iz privatnog sektora.
Istaknuto je i da su MDP premašile ciljeve finansiranja klime koji su postavljeni 2019. godine, i to za 25 odsto u direktnom finansiranju, kao i dupliranjem mobilizacije sredstava prošle godine.
Sjedinjene Države, Kina i Azerbejdžan organizovali su Samit koji ima za cilj da ubrza akcije u vezi sa smanjenjem emisija metana i drugih gasova koji nisu CO2. Fokus je bio na ključnim mjerama koje mogu da smanje kratkoročno globalno zagrijavanje, kako bi se postigao cilj od 1,5°C.
Još jedan važan trenutak bio je usvajanje Bakuske deklaracije, koja naglašava ozbiljnost klimatskih promjena i njihov disproporcionalan uticaj na ranjive grupe, posebno male ostrvske zemlje. Njom se poziva na hitnu akciju i snažnu međunarodnu podršku, kako bi male ostrvske zemlje mogle da osnaže svoju otpornost na klimatske promjene i da obezbijede održivu budućnost.
Koja je vaša reakcija?
