Budućnost klimatskih promjena između dva scenarija

Klimatske promjene nalaze se među najvećim izazovima savremenog vremena. Profesor Vladimir Đurđević sa Fizičkog fakulteta u Beogradu problem posljedica klimatskih promjena predstavio je kroz primjer ljeta 2024. godine u Srbiji.

Ovog ljeta, Srbija je doživjela ekstremne vremenske uslove, gdje su temperature samo sedam dana bile ispod očekivanog prosjeka, od čega su samo dva imala malo veća odstupanja. Ostatak ovog perioda obilježen je ekstremno visokim temperaturama, uz nekoliko izrazitih toplotnih talasa.

Prema riječima profesora, u klimi koja je vladala na planeti sve do 20. vijeka, ovakvo ljeto nije bilo moguće – promjene klime su u potpunosti odgovorne za ove ekstreme.

Pored visokih temperatura, ovo ljeto je bilo izuzetno sušno, uzimajući u obzir da je u Srbiji samo nekoliko dana bilo padavina koje su bile iznad očekivanog prosjeka. Postojali su i periodi u kojima preko 10 dana zaredom na teritoriji Srbije nije pala kiša, što je dovelo do toga da se čak 92 odsto teritorije Srbije našlo pod ekstremnom sušom.

Od kraja 19. vijeka do danas, učestalost ekstremnih suša se udvostručila.

„U posljednjih 150 godina, od početka industrijalizacije, prosječna globalna temperatura je porasla za jedan stepen Celzijusa, a osnovni razlog je to što se povećala količina ugljen-dioksida. Koncentracija je do danas veća za oko 50 odsto. Ugljen-dioksid je, poslije vodene pare, drugi najvažniji gas staklene bašte“, objašnjava profesor Đurđević.

Klimatske promjene koje su prouzrokovale suše ili, recimo, poplave, dovele su i do ekonomskih negativnih posljedica. Procjene pokazuju da je bruto domaći proizvod Srbije danas za 10 odsto manji nego što bi bio da nije bilo troškova saniranja posljedica ovakvih događaja.

Pročitajte još:

• COP16 u Rijadu: Ključni trenutak za spas zemljišta i otpornost na sušu
• Da li će 2024. godina biti najtoplija ikada?
• Novi rekordni nivo GHG – da li slijedi porast temperature?

Iako prošlost ne možemo promijeniti, budućnost je u našim rukama. Profesor ističe da je svijet suočen s izborom između dva scenarija budućnosti. U prvom se planeta zagrijava za jedan stepen Celzijusa i na tome se globalno zagrijavanje zaustavlja, a u drugom dolazi do porasta prosječne temperature za četiri stepena Celzijusa. Ne postoji scenario u kojem se planeta hladi.

U scenariju od četiri stepena Celzijusa, ekstremne suše kakve smo vidjeli 2024. godine događale bi se osam puta po deceniji, u poređenju s trenutnim prosjekom od dvije po dekadi.

Profesor je zaključio da je moguće izbjeći drugi, lošiji scenario. Trenutno, svijet se nalazi između ova dva scenarija, ali postoji šansa da se usmjerimo prema povoljnijem ishodu.

Kako je istakao, prvi novinski članak u kojem se upozoravalo da će dodavanje ugljen-dioksida zagrijati planetu objavljen je 1912. godine. Iako je u široj javnosti tema klimatskih promjena postala popularna u posljednjih pet do deset godina, naučnici se njome bave decenijama unazad. Zbog znanja koje postoji preko 100 godina, profesor vjeruje u to da planeta može spriječiti najgori scenario.

Katarina Vuinac