Zašto pomjeranje sata loše utiče na zdravlje

Zimsko računanje vremena počinje posljednjeg vikenda u oktobru, kada se kazaljke pomjeraju za jedan sat unazad.

Ove godine, promjena će se dogoditi iduće noći, tačno u tri sata ujutru, čime će se prelaskom na standardno vrijeme obezbediti dodatni sat sna. Iako se mnogi raduju prilici za duži odmor, promjena vremena može imati ozbiljne posljedice po zdravlje i kvalitet života.

Istraživači iz Britanskog društva za spavanje upozoravaju da sezonsko pomjeranje sata može negativno uticati na cirkadijalni ritam – prirodni dnevni ciklus tijela koji se prilagođava svjetlosti i tami. Prelazak na zimsko računanje vremena remeti ovaj ritam, što može izazvati poremećaje sna, promenljivo raspoloženje, pa čak i ozbiljnije zdravstvene probleme.

Prema pisanju Sleep Review, pomjeranje sata povećava broj saobraćajnih nezgoda. Naime, istraživanje koje je analiziralo podatke skupljane 20 godina o više od 700.000 nesreća otkrilo je porast prometnih nezgoda za šest odsto u nedjelji nakon pomjeranja sata. Ova statistika jasno ukazuje na to da sezonska promjena vremena ima širi uticaj na društvo, a ne samo na individualnom nivou.

Razlozi pomjeranja sata

Iako je američki političar i naučnik Bendžamin Frenklin 1784. godine, prvi objavio esej u kojem je predlagao da ljudi ranije ustaju i tako uštede na svijećama, globalna ideja pomjeranja sata potiče iz Prvog svjetskog rata. Tada su, 1916. godine, Nemačka i Austrougarska uvele ljetno računanje vremena kako bi smanjile potrošnju električne energije i uštedjele gorivo za ratne potrebe. Ostale zemlje, uključujući Veliku Britaniju i SAD, ubrzo su usvojile slične mjere.

Iako se često misli da je razlog za ovu promjenu prilagođavanje radnog vremena poljoprivrednicima, to je zapravo mit. Poljoprivrednici su, naime, smatrali da pomjeranje vremena remeti njihov svakodnevni raspored.

Nakon Prvog svjetskog rata, praksa sezonskog pomjeranja sata je privremeno ukinuta, ali se tokom Drugog svjetskog rata vratila kako bi podržala ratne napore. Tokom godina, datumi početka i završetka ljetnog računanja vremena su se mijenjali, sve do donošenja Zakona o uniformnom vremenu u SAD-u 1966. godine, koji je regulisao ove promjene.

Sve je više stručnjaka koji smatraju da bi sezonsko pomjeranje sata trebalo ukinuti. Iako se pomjeranje kazaljki sprovodi zbog potencijalnih ušteda energije, istraživanja pokazuju da one nisu značajne. Istovremeno, negativni efekti na zdravlje i produktivnost su sve očigledniji. Stručnjaci preporučuju stalno standardno vrijeme (GMT) kao optimalno rješenje za smanjenje poremećaja sna i drugih zdravstvenih rizika.

Danas na svietu čak 110 od 192 države koristi ljetno računanje vremena, a ono se ne koristi u Kini, Japanu, Južnoj Koreji i širom afričkog kontinenta. Većina zemalja koje ga koriste su u Evropi i Sjevernoj Americi.

Pripremite se adekvatno za promjenu

Da bi se smanjili negativni efekti prelaska na zimsko vrijeme, preporučuje se da dan ranije pomjerite vrijeme odlaska na spavanje i buđenje, kako bi se tijelo lakše prilagodilo promjeni. Takođe, izlaganje prirodnoj svjetlosti tokom dana može pomoći u regulaciji biološkog sata.

Zimsko računanje vremena svakako donosi dodatni sat sna, ali i potencijalne izazove. Kako bi se umanjili rizici po zdravlje, važno je biti svjestan posljedica koje ovakva promjena može doneti i preduzeti korake ka njihovom ublažavanju.

The post Zašto pomjeranje sata loše utiče na zdravlje first appeared on Banjaluka uživo.