Obrazovanje djece ključno je za stvaranje ekološki osviještenih generacija

Odrastanje djeteta predstavlja period u kojem otkriva sebe, ali i svijet koji ga okružuje. Kroz prilagođenu igru, učenje i druge aktivnosti, dijete postepeno razvija sposobnost kritičkog razmišljanja, odgovornog ponašanja i zauzimanje stava uz znanje i argumente. Osnovne vrijednosti i shvatanje života trebaju uključivati i ekološki aspekt. Iako je pitanje klimatskih promjena vrlo složeno, upoznavanje s ovom temom korak po korak, usadiće djeci osjećaj odgovornosti za zaustavljanje klimatskih promjena i očuvanje prirode uopšte.

Koliko se u osnovnim školama kroz gradivo posvećuje pažnja temi klimatskih promjena i jesu li djeca u tom uzrastu spremna da usvajaju ovakva ekološka znanja, razgovarali smo s dr Igorom Leščešenom, naučnim saradnikom na Prirodno-matematičkom fakultetu u Novom Sadu i nastavnikom geografije u osnovnoj školi. On je bio dio stručnog tima koji je istraživao kako se klimatske promjene predaju u osnovnim školama u Srbiji.

Istraživanje je provedeno u okviru dva projekta, „ClearClimate“ EU Horizont Europe i „CoolClimate“ Erasmus+ projekta. Upitnici koje su osmislili dr Leščešen, dr Biljana Basarin, redovni profesor Departmana za geografiju, turizam i hotelijerstvo PMF-a, Univerziteta u Novom Sadu, i dr Miroslav Vujičić, vanredni profesor istog departmana, prosljeđivani su online. Pitanja iz upitnika provjeravala su učenička znanja o uzrocima i posljedicama klimatskih promjena, a rezultati istraživanja pokazali su da je potrebno unaprijediti obrazovni program kako bi se djeci pružilo dublje razumijevanje ove problematike.

Kako objašnjava naš sagovornik, ideja za istraživanje nastala je iz njegovog desetogodišnjeg iskustva kao nastavnika geografije u osnovnoj školi.

U FOKUSU:

• Zeleni projekti – TENT A dobija solarnu elektranu
• Ekološka vizija – zdravlje ljudi i prirode
• Uspon elektromobilnosti u Kraljevstvu fjordova

Složenost teme klimatskih promjena

Tema klimatskih promjena kompleksna je i zahtjevna za razumijevanje kod djece. Profesor kaže da je važno da se djeca od malih nogu upoznaju s ekološkim temama, ali da je potrebno pažljivo birati pristup u skladu s njihovim uzrastom.

„Ekološke teme kao što su očuvanje prirode, pravilno odlaganje otpada, selekcija otpada i očuvanje voda mogu i trebaju se obrađivati već u vrtiću. Međutim, tema klimatskih promjena je izuzetno kompleksna i smatram da djeca u petom razredu osnovne škole još uvijek nisu dovoljno zrela da shvate sve aspekte ovog problema”, kaže on.

Kao rješenje, profesor navodi potrebu da se u svakom razredu postepeno uvode sadržaji koji će djeci približiti ovu temu. Primjera radi, u šestom razredu moglo bi se detaljnije govoriti o klimatskim izbjeglicama, u sedmom razredu o uticaju nestanka glečera na Himalajima na život stanovnika dolina velikih azijskih rijeka. U osmom razredu mogla bi se obraditi tema klimatskih promjena i kako one utiču na Srbiju, zato što djeca tada imaju dovoljno predznanja iz biologije, fizike i hemije kako bi mogla razumjeti kompleksnost teme. Takođe, djeca mnogo bolje uče po principu „od poznatog ka nepoznatom”, zbog čega problemi koje mogu osjetiti u svojoj sredini mogu biti bliži i razumljiviji nego problemi s kojima se suočavaju ljudi na drugoj strani svijeta.

Iskustvo dr Leščešena s učenicima pokazalo je da su oni u određenoj mjeri svjesni značaja zaštite životne sredine i posjeduju određeni stepen ekološke svijesti. Većina učenika je uglavnom zainteresovana za očuvanje životne sredine, naročito kada se suoče s konkretnim ekološkim problemima, a tema klimatskih promjena im je posebno zanimljiva kada se poveže s konkretnim primjerima.

Priredila: Katarina Vuinac

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala EKOLOŠKI TRANSPORT.

Članak Obrazovanje djece ključno je za stvaranje ekološki osviještenih generacija se pojavljuje prvo na Energetski Portal.