Novogodišnje odluke, biologija i psihologija

Nova godina, novi/nova ja. Nije običaj, ali dosta ljudi donosi novogodišnje odluke – da će prestati pušiti, smršati, više vježbati, da neće ulaziti u toksične veze. Neki uspiju, neki ne. Ovdje treba progovoriti koju riječ o psihologiji ponašanja i uokviravanju  (frejmovanju) tih odluka.

Frejmovanje je način na koji se neka informacija, tema iili poruka predstavlja. Na šta se stavlja aspekt, koja je perspektiva, kontekst i koji se jezik bira. Recimo nije isto reći nekome „nemoj jesti junk food” i „hrani se zdravije”. Prvi način ima među redovima i dozu šejminga, sramoćenja osobe zato što se nezdravo hrani. Frejmovanje se može koristiti i za manipulacije, za aktivizam i za edukaciju.

Tako je i sa novogodišnjim odlukama. Dosta ljudi brzo odustane jer su formulirali odluke u negativnom aspektu, koristeći negacije i što mozak dešifruje i prevodi kao kaznu a ne kao nagradu i protivi se tome. To je čista biologija ponašanja. Ne volimo da nam se nešto oduzima nego da dobijamo.

Prema jednom istraživanju(1), ljudi koji postavljaju ciljeve orijentisane na pozitivne ishode, bazirane na pristupu – recimo na  na usvajanje novih navika ili uvođenje pozitivnih promena—značajno su uspješniji od onih koji postavljaju ciljeve orijentisane na izbjegavanje, koji naglašavaju odustajanje od određenih ponašanja ili njihovo izbjegavanje. Studija je otkrila da je 58,9% učesnika koji su donijeli odluke orijentisane na pristup usvajanja navika postiglo uspjeh, u poređenju sa samo 47,1% onih koji su se fokusirali na ciljeve izbjegavanja.

Kada radimo na tome da dodamo nešto u životu, da napravimo pozitivno, imamo veću motivaciju i male nagrade za male uspjehe u tom putu, postizanje nekih „nivoa” učvršćuje naše ponašanje i izaziva zadovoljstvo. Recimo tako radi Duolingo, jer n am daje neke male nematerijalne nagrade, bedževe ili napredujemo u svojoj ligi.

Ciljevi u kojima nešto trebamo izbjeći obično stvaraju stres, frustraciju i djeluju demotivirajuće. No to ne znači da trebate odustati od namjere da prestane pušiti. Samo trebate vašem mozgu prevesti poruku. Recimo , „Svaki put kada osjetim želju za cigarom ću prošetati ili popiti čaj”.

Umjesto „neću jesti brzu hranu” formulisati novogodišnje odluke kao „ješću zdravije, više voća i povrća”.

Dakle, ciljevi trebaju da budu formulisanje kao dodavanje pozitivne navike, ne oduzimanje negativne, trebaju biti specifični. Treba se radovati malim uspjesima i planirati, dosanjavati kako će biti kada se postigne novi mali cilj.

Reference:

The post Novogodišnje odluke, biologija i psihologija appeared first on Nauka govori.