Da li ste ikada razmišljali kako je nauka i tehnologija mijenjaju poimanje lijepog ili kako mogu utjecati na korekcije koje su gotovo nezaobilazne u svijetu ljepota. Od minornih starleta do poznatih glumica poput Nicole Kidman i Demi Moore, naučna dostignuća oblikuju ljepotu, ne baš kao u filmu Substance, ali promjene u poimanju ljepote i šta tehnologija može postići u odnosu na nekoliko decenija nazad su nevjerovatne.
1. Nigdje bez silikona
Često se za nekog ko ima “naduvane usne” kaže da su silikonske. Pa ipak ,silikoni ne idu u usnu nego hijaluronski fileri. No, silikonski implatati su nezamjenljivi kada su u pitanju estetske operacije povećanja i rekonstrukcije grudi. Implantati spadaju u vrstu protetskog pomagala, ali danas sve manje razmišljamo o njihovoj upotrebi u rekonstrukciji grudi pacijentkinja koje su prošle mastektomiju zbog raka dojke, ali asocijacija ide više u smjeru starleta, splavova, turbo-folk scene i noćnih klubova.
Silikon je polimer u kojem se ponavljaju jedinice (monomeri) siloksana: -Si-O-Si-. Silicijum je metaloid koji se u Periodnom sistemu elemenata nalazi odmah ispod karbona. Karbon gradi polimerne lance i očigledno da elementi ove grupe PSE imaju mnogo toga zajedničkog, kao što i dolikuje elementima iste grupe Periodnog. Silikoni su duge molekule velike molekularne mase koji su biokompatabilne sa tkivima i zato se koriste ne samo za izradu implantata (grudi i testisi), nego i za izradu sočiva.
2. Hijaluronski fileri
Juvaderm, koji se danas forsira kao punilo za usne, nije ništa drugo nego hijaluronska kiselina. Mada ovo “kiselina” možda zvuči strašno, hijaluronska kiselina je prirodni sastojak naše kože, baš kao i kolagen. Kao i silikon, hijaluronska kiselina je polimer, samo sa tom razlikom da je to polimer koji se sastoji od disaharidnih jedinica.
Dakle, hijaluronska kiselina je polisaharid koji se sastoji od molekula uvezane glukuronske kiseline i D-N acetilglukozamina. D-N glukozamin je amid glukozamina i etanske kiseline, a etanska kiselina, CH3COOH, je ista ona kiselina kojom začinjavate salatu. Uloga hijaluronske kiseline je da na sebe veže molekule vode i hidrira kožu. Dehidrirana koža je puna borica i nema tonus. Zato se hijaluron koristi i u estetskoj hirurgiji kao filer kod bora donjeg dijela lica.
Ono što je danas zanimljivo je to što se pokazalo da zapravo hijaluronski fileri ne iščezavaju baš tako lako iz tijela. Jednom stavljeni, oni bi se trebali reapsorbovati, pošto je hijaluron prirodni sastojak naše kože. No, ipak, oni ostaju duže nego očekivano i povače na sebe vodu i bubre. Snimci lica s filerima su to pokazali. Dakle, trebalo bi biti oprezan sa ovom materijom i njenom primjenom iako je prirodno, pogotovo da se ne dobije puffy i pillow izgled i pačija usta.
3. Kosa plava oblajhana : oksidacija i redukcija
Popularno je farbanje kose u plavo. Kosa ima boju jer, osim keratina, sadrži i organski pigment melanin. Melanin, osim kosi, daje i boju koži. Međutim, melanin nije jedno jedinjenje, nego moramo govoriti o melaninima. Eumelanin daje kosi smeđu ili crnu boju, dok je feomelanin mnogo svjetliji i zadužen je za svijetlu ili crvenkastu boju kose.
Melanin ima mnoštvo nezasićenih veza, a upravo jedinjenja koja imaju nezasićene veze jesu ujedino i tvari koji imaju boju tj. odbijaju svjetlost određenog raspona frekvencija. Da bismo uklonili pigment iz kose, moramo koristi sredstvo za izbjeljivanje – blanš. Sastojak blanša za kosu je kalijum persulfat, jako oksidativno sredstvo. Inače oksidacija u hemiji jeste svako gubljenje elektrona, a ne samo primanje oksigena.
Oksidativno sredstvo jeste ono sredstvo koje uklanja elektron iz jedinjenja sa kojim reaguje. Dakle, jedinjenje X, u slučaju kose melanin, oksidira, dok kalijum persulfat prima elektron i on se redukuje. Dakle, reakcija blajhanja kose je redoks reakcija, uključuje i oksidaciju i redukciju – gubljenje i primanje elektrona.
Međutim, u procesu blajhanja ne samo da se mijenja hemijska struktura pigmenta ili se on uklanja, nego se mjenja i struktura dlake, tako što blanš uništava bisulfidne veze između aminokiselina cisteina (cisteinski mostovi) unutar samog keratina, koje zapravo formiraju kovrdže. Zato kosa nakon blajhanja ima onaj opušten i mrtav izgled i treba joj posebna njega.
4. I wear my sunglasses at night: tehnologija sunčanih naočala
UV zračenje je ništa drugo do dio elektromagnetnog spektra male talasne dužine (oko 200 – 400 nm), a visoke frekvencije. Iz Planckove relacije E=hv se lijepo vidi kako su zračenja visoke frekvencije ujedino i visokoenergetska zračenja, a takva mogu nanijeti dosta štete živim organizmima, naročito njihovoj DNK.
Upravo su oštećenja DNK usljed UV zračena razlog zašto se javlja melanom, ali i oštećenja oka. Sunčane naočale bi trebale imati UV filter koji sprječava da ove zrake oštete oči. Određeni polikarbonati (opet polimeri) mogu blokirati UV zrake, pa se koriste kao premaz na staklima sunčanih naočala.
5. ABS: aka trbušnjaci
Trbušni mišići ili ABS, a nisu zaštita u automobilima jesu privlačni, ako nisu preizraženi, ali ovo je samo jedan podsjetnik više da smo mi, ljudi, nastali od primitivnijih formi života. Sjećate se da, kada jedete ribu, meso se odvaja u onim parčićima u obliku sloba “V”? Radi se o metameriji – podjeli tijela organizma na jednake dijelove.
Metamerna podjela organizma je primjetna kod, recimo, stonoga i glista. Kod složenijih organizama, ti dijelovi se sastavljaju i usložanjavaju, te se primitivna metamerija gubi. Vidimo je kod riba.
Ipak, sve do Homo sapiensa je ostala sačuvana na trbušnjacima. Darwin : kreacionisti=1:0
6. Šminka
Današnja šminka je zaista hightech i visokonaučna. Puderi, rumenila, maskare, sjene, highlighteri, pribor za konturing, karmin, tuševi – sve je nauka.
Od odabira pigmenata – raznih oksida željeza za crvenkasto-smeđe, zemljane tonove,
karmin-crvene, koja se nekad dobivala od jedne vrste vaški za crvene i ciklama tonove, oksida titanijuma za bijele tonove i različitih organskih crnila za crne tonove, preko niza mineralnih sintetskih ili prirodnih pigmenata za plave, zelene i žute tonove, do odabira punila i rastvarača te njegujućih komponenti kao što su različita biljna ulja, ceramidi, ali i nus-produkti nafte, kakav je vazelin – sve je nauka. Bez nauke nema ljepote. Treba spomenuti i današnje kreme i serume koji su nastali iz puno ulaganja i istraživanja.
7. Tacones lejanos – visoke štikle
Još jedan amblem ljepote jer vizualno produljuju noge.
Samo ću napisati formulu P=F/S. Pritisak je upravoproporcionalan sili koja ga vrši, a obrnuto proporcionalan površini.
Manja površina = veći pritisak. U prevodu, ženska štikla vrši veći pritisak nego noga slona, jer joj je površina manja.
Također, centar ravnoteže se pomjera pri nošenju štikli. Ovo su bazični principi statike
8. Botoks (botulinum)
Fileri hijaluronske kiseline služe za povećanje usana ili kao fileri za bore lica, primjerice nazolabijalnu regiju dok injekcije botoksa služe za zatezanje gornjeg dijela lica, ispravljanje bora oko očiju, bora mrštilica na čelu i između očiju. I hijaluron i botulin-botoks se dobijaju biotehnološki. Hijaluron se dobija na različite načine, pa i od genetički modificiranih – GMO organizama, a botulin je toksin bakterija Clostridium botulinum. Zapravo proizvodnja ovih tvari pomoću GMO je jednostavnija, efikasnija i sigurnija nego dobijanje iz prirodnih izvora.
Botulinum toksin, kako je pravo ime ove tvari, dok je Botoks samo ime jednog od brendova ove tvari koje se koriste u meidincke svrhe, vrlo je kompleksan protein. Ima više nivoa strukture, odnosno, redslijed aminoksielina u ovoj malokuli diktira savijanja i uvijanja lanca u specifičnu kvaternu strukturu:
Kvaterna struktura botulina
Procijenjena srednja smrtonosna doza toksina tipa A za ljude je 1,3-2,1 ng/kg intravenozno ili intramuskularno, 10-13 ng/kg kada se udiše ili 1000 ng/kg kada se uzima na usta. Djeluje tako da sprječava otpuštanje neurotransmitera acetilholina sa završetaka aksona na neuromuskularnom spoju, uzrokujući tako paralizu. Upravo taj efekat, koji je glavni simptom trovanja u slučaju botulinizma, smanjuje bore i pegla lice – jednostavno vam ukoči mišić a mimika mišića je ono što stvara bore. No koristi se i u druge svrhe – za sprječavanje znojenja, kod migrena, pa čak i za sužavanje vilice i poboljšanje osmjeha kod osoba kod koji puno desni vire kada se smiju (gummy smile) te vaginalnih spazama.
Da, nauka nam omogućava i da budemo i lijepi i tašti i objašnjava neke osobine, poput trbušnih mišića, koje se smatraju poželjnim. Ljudi su oduvijek željeli određen, za to neko doba moderan izgled, bujniju kosu, ljepši ten, mlađi izgled, zdravlje. I sasvim je ok to tražiti i priuštiti sebi sve dok nije opsesija i dok druge ne kritikujemo i ne ismijavamo druge zato što to ne žele ili ne mogu priuštiti.
The post Nauka u službi ljepote: fileri, bore, potpetice, šminka appeared first on Nauka govori.
