Kako su klimatske promjene oblikovale svijet 2024. godine?
Uslijed rekordnih emisija gasova staklene bašte uzrokovanih ljudskim djelovanjem, 2024. godina je na putu da postane najtoplija godina u istoriji mjerenja. Svjetska meteorološka organizacija (SMO) je ranije saopštila da je u periodu od januara do septembra 2024. godine, prosječna globalna temperatura na površini Zemlje bila nevjerovatnih 1,54°C iznad predindustrijskog nivoa, dok je Pariskim sporazumom utvrđeno […] Članak Kako su klimatske promjene oblikovale svijet 2024. godine? se pojavljuje prvo na Energetski Portal.
Uslijed rekordnih emisija gasova staklene bašte uzrokovanih ljudskim djelovanjem, 2024. godina je na putu da postane najtoplija godina u istoriji mjerenja. Svjetska meteorološka organizacija (SMO) je ranije saopštila da je u periodu od januara do septembra 2024. godine, prosječna globalna temperatura na površini Zemlje bila nevjerovatnih 1,54°C iznad predindustrijskog nivoa, dok je Pariskim sporazumom utvrđeno da bi globalno zagrijavanje trebalo ograničiti na 1,5°C.
Uticaji klimatskih promjena 2024. godine bili su više nego očigledni, ostavljajući posljedice na okeane, planine, zajednice i životnu sredinu. Godina za nama takođe je zaokružila deceniju najtoplijih zabilježenih godina u istoriji – od 2015. zaključno sa 2024. godinom.
Antonio Guteraš, generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN), poručio je da je čovječanstvo preživjelo deceniju smrtonosne vrućine, ali da u 2025. godini moramo uložiti još veće napore za borbu protiv klimatske krize.
„Ovo je klimatski slom u realnom vremenu. Moramo izaći sa ovog puta u propast i nemamo vremena za gubljenje. Zemlje moraju postaviti svijet na bezbjedniji put 2025. godine tako što će dramatično smanjiti emisije i podržati tranziciju ka obnovljivoj budućnosti”, rekao je Guteraš.
Da li je 2024. godina zaista najtoplija u istoriji mjerenja, znaćemo nakon što SMO objavi konsolidovanu globalnu temperaturu za 2024. godinu u januaru, a svoj puni izvještaj o stanju globalne klime za 2024. godinu u martu 2025. godine.
Pročitajte još:
- Sneg će se u budućnosti kraće zadržavati, čak i u slučaju povećanih padavina
- ESA i NASA prvi put zajedno prate topljenje grenlandskog ledenog pokrivača
- Alarmantni znakovi: Većina svetskog kopna sve sušnije
Ubrzan tempo klimatskih promjena – da li će uslijediti efikasan odgovor čovječanstva?
Selest Saulo, generalna sekretarka SMO, podsjetila je na to da su 2024. godinu obilježile brojne prirodne katastrofe – poplave, požari, suše, toplotni talasi, tropski cikloni – pri čemu su klimatske promjene dodatno podstakle intenzitet i trajanje ovih, već razornih klimatskih ekstrema.
Izvještaji SMO ukazali su da su klimatske promjene intenzivirale 26 od 29 vremenskih nepogoda proučavanih u 2024. godini, pri čemu je najmanje 3.700 ljudi izgubilo život, a milioni su raseljeni. Pored toga, 2024. godina donijela je 41 dodatni dan opasnih vrućina, štetno utičući na ljudsko zdravlje i ekosisteme.
Saulo je upozorila da je svaki djelić stepena zagrijavanja bitan što ukazuje na povećanu potrebu za međunarodnom saradnjom u cilju prevazilaženja ovih klimatskih izazova.
SMO je pokrenula inicijative poput „Globalnog posmatranja gasova staklene bašte” i programa ranih upozorenja za ekstremne vremenske prilike, kako bi podržala prilagođavanje klimi i ublažavanje posljedica klimatskih promjena. Tokom sastanka održanog u decembru 2024. godine, stručnjaci iz 15 međunarodnih organizacija i 12 zemalja radili su na unapređenju okvira za borbu protiv ekstremnih vrućina, odgovarajući na poziv generalnog sekretara UN-a na hitnu akciju.
Sa obilježavanjem 75. godišnjice postojanja SMO, 2025. godine, fokus će biti stavljen na kriosferu – smrznute dijelove Zemlje, poput glečera i morskog leda. Očuvanje ovih ključnih ekosistema, uz podršku UNESCO-a i drugih partnera, smatra se vitalnim za buduću stabilnost planete.
Članak Kako su klimatske promjene oblikovale svijet 2024. godine? se pojavljuje prvo na Energetski Portal.
Koja je vaša reakcija?
