Kvantni zakon bića: Ono si što vjeruješ da jesi
Kvantni zakon bića sugeriše da sve zavisi od tebe, svijesti koja živi svoj nezavisni život. Drugim riječima, ono si što misliš da jesi.
Široko prihvaćeni Njutnov model stvarnosti danas je sve više podložan preispitivanju, jer se zasniva na ideji razdvojenosti čija je suština da čovjek živi u fizičkom svijetu koji poštuje određene fizičke zakone poput gravitacije ili termodinamike, a priroda univerzuma je odvojena i nezavisna od tebe.
Međutim, sa pojavom kvantne fizike stvari su se promijenile, ali ova promjena za sada postoji samo u svijetu nauke.
U svijetu duhovnosti ovo nije ništa novo, jer je još prije hiljada godina Hermes Trismegistos, legendarna figura, filozof i mistik antičkog svijeta govorio: “Kako je gore, tako je dolje; kako je dolje, tako je gore”, što u slobodnom prijevodu znači da svijet nije ništa drugo do hologram, svjetlosna matrica nalik ogledalu koja reflektuje svijest koja je na njega projicirana.
U suštini, kvantna fizika dolazi do istog zaključka – da ova realnost u kojoj živimo možda uopće nije nezavisna, već da bi mogla biti oblikovana posmatračem, odnosno čovjekovom sviješću.
Možda baš ti koji čitaš ovaj članak uzrokuješ da realnost izgleda na određeni način, a kvantna fizika, koja trenutno istražuje ideje multiverzuma i beskonačnih vremenskih linija, to nekada i dokaže.
Nevil Godard (mistik, učitelj i autor iz sredine 20-tog vijeka) u svojoj knjizi “Razmišljanje na četverodimenzionalni način” teoretizirao je da postoji četvrta dimenzija iz koje se manifestira naš trodimenzionalni svijet.
U toj četvrtoj dimenziji su sadržane sve mogućnosti tvog života koje se mogu dogoditi – beskonačne “linije svijeta”.
Dr. Joe Dispenza (američki kiropraktičar, autor i istraživač poznat po svojim radovima na području povezanosti uma i tijela), sugeriše da postoji polje beskonačnih mogućnosti koje sadrži sve ishode koje bi mogao doživjeti u svom životu.
Ovo beskonačno polje mogućnosti, ili kvantno polje, može se u grubom smislu nazvati “Sve” o čemu govori ezoterična knjiga “Kibalion” koja prenosi drevna hermetička učenja.
Da pokušamo ovo pojednostaviti. Ako postoji polje beskonaćnih mogućnosti koje već sadrži sve moguće ishode naših života, šta određuje vremensku liniju koju upravo doživljavamo?
Vrijeme nije ništa do trodimenzionalni koncept koji nam pomaže u linearnom životu koji živimo u ovoj trodimenzionalnoj realnosti.
Dakle, vrijeme kao takvo ne postoji, jer u višoj dimenziji sve što možeš biti već je činjenica. Ali, ipak ti si ovdje i živiš ovaj ograničeni život na određenoj vremenskoj liniji. Pitanje je, šta određuje tvoju vremensku liniju iz beskonačnih mogućnosti četvrte dimenzije?
Na ovoj tački razmišljanja, Njutnov model stvarnosti gubi smisao i prelazimo iz razdvojenosti u svijest o jedinstvu.
Kvantno polje reaguje na svijest koja sa njim stupa u interakciju putem misli, osjećaja i stanja bića. Ovo polje materijalizira taj ishod ili vremensku liniju koju si za sebe prihvatio kroz svoje stanje bića, misli i osjećanja. Drugim riječima, ono si što vjeruješ da jesi.
Na neki način “Sve” zavisi od tebe, svijesti koja živi jedinstven život. Tvoja sloboda izbora ti je dostupna u svakom trenutku; možeš se sada nasmijati u ogledalu beskonačnosti, i sa malim zakašnjenjem, ali neizbježno, ogledalo će ti uzvratiti osmijeh.
Ovo kašnjenje postoji samo u trodimenzionalnom svijetu, jer ovaj linearni život mora slijediti niz događaja kako bi doveo do promjene u ogledalu, ali neizbježno mora reflektovati ono što individua projektuje, jer se to prevodi iz četvrte dimenzije, gdje je to već činjenica,
Kada te neko udari u igri, stvarno to osjetiš, jer vjeruješ da je stvarno. Ali kada bi znao da je igra, ne bi se toliko plašio za svoj život jer znaš da je tvoje pravo ja neozlijeđeno.
Prije nego pogledaš vani, pogledaj unutar sebe – ko si ti sada? Ako misliš da si neko ko je “zaglavio u svom životu”, ogledalo tvoje stvarnosti će reflektovati upravo to.
A, ako misliš da si neko ko je uspješan i sretan, ogledalo će promijeniti tvoju stvarnost, jer ti si gospodar svoje sudbine.
Foto naslovnice: Gerd Altmann sa Pixabay
Koja je vaša reakcija?