Koliko BiH treba da uloži u borbu protiv klimatskih promjena?

U narednoj deceniji BiH treba da uloži uloži 6,8 milijardi dolara kako bi zaštitila svoje stanovništvo, imovinu i ekonomiju od štetnih i sve intenzivnijih posljedica klimatskih promjena, navodi se u Izvještaju o klimi i razvoju za Bosnu i Hercegovinu, koji je objavila Grupacija Svjetske banke.

Analitičari su procijenili kako bi štete prouzrokovane klimatskim promjenama do 2050. mogle smanjiti ekonomiju BiH odnosno njen bruto domaći proizvod za čak 14 odsto. Kako navode zbog geografskog položaja i klime u BiH se može javiti više opasnosti, poput poplava, klizišta, zemljotresa, šumskih požara i toplotnih talas, koje su u proteklih nekoliko godina značajno uticale na zemlju.

S obzirom na to da poplave čine više od 90 odsto šteta povezanih s klimom, izvještaj naglašava važnost rješenja zasnovanih na prirodi, kao što su obnova poplavnih ravnica i očuvanje tresetišta, kako bi se ojačala otpornost i podstakao ekonomski rast.

„Nedavne razorne poplave širom zemlje, posebno u Jablanici, oštro podsjećaju na ljudsku cijenu klimatskih katastrofa koje pogađaju živote, egzistenciju i čitave zajednice. Preduzimanjem odlučnih mjera sada, BiH može smanjiti buduće rizike i otvoriti mogućnosti za održiv rast. Klimatske promjene nisu samo ekološki izazov, one predstavljaju direktnu prijetnju ekonomskoj stabilnosti, javnom zdravlju i društvenom blagostanju“, rekao je Kristofer Šeldon, šef kancelarije Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru.

Izvještaj takođe naglašava važnost pravedne tranzicije ka ekonomiji sa niskim emisijama ugljenika do 2050. godine. To uključuje postepeno ukidanje uglja i lignita, proširenje obnovljivih izvora energije, poput solarne i energije vjetra, i poboljšanje energetske efikasnosti u različitim sektorima. Kako bi tranzicija bila pravedna, izvještaj preporučuje da vlade provode mjere za sprječavanje energetskog siromaštva i podršku domaćinstvima s niskim prihodima.

Pročitajte još:

• FUZIP: Preduzimamo mjere na prevenciji nastanka dodatne štete po vodotoke i akumulacije
• Ponovila se 2014. godina: Ko je zakazao u upozoravanju građana na opasnost?
• Apokaliptične scene u dijelu FBiH, bujice i odroni napravili haos (VIDEO)

Za postizanje neto-nultih emisija do 2050. godine, u skladu s ciljevima Evropske unije, očekuje se da privatni sektor snosi skoro 90 odsto investicija u dekarbonizaciju, posebno u sektorima transporta, građevinarstva i energetike.

„Investicije privatnog sektora i radna mjesta u zelenoj ekonomiji ključni su za pozicioniranje Bosne i Hercegovine ka održivoj budućnosti,“ rekao je Nikola Markije, regionalni menadžer IFC-a za Zapadni Balkan.

Prema Indeksu klimatskih rizika, BiH je 2014. bila treća u svijetu po ukupnim gubicima i štetama uzrokovanim klimatskim nepogodama. Naredne poplave, u 2020, 2021. i 2023, naglasile su postojanje trajnog rizika i potencijalnih razaranja od poplava. Takođe, porasli su kako učestalost tako i intenzitet šumskih požara, zahvatajući blizu 350.000 hektara zemljišta (7 odsto površine države) i gubitke koji se mjere desetinama miliona dolara. Klimatske opasnosti povećavaju izazove u svim sektorima od vitalnog značaja.

Pored fokusiranja na jačanje otpornosti i prelazak na čistiju energiju, izvještaj preporučuje izgradnju jakih institucija i regulatornih okvira kako bi se obezbijedila efikasna i održiva klimatska akcija.

Jasna Dragojević