Ključni planovi Sjeverne Makedonije za energetsku budućnost

Sjeverna Makedonija je na pragu značajnih promjena u energetskom sektoru, postavljajući temelje energetskoj nezavisnosti. U periodu kada su globalni izazovi u energetici sve prisutniji, ova država se suočava sa potrebom da modernizuje svoju infrastrukturu i preusmjeri fokus ka obnovljivim izvorima energije. Kako bi saznali više o planovima i ciljevima u ovom ključnom trenutku, razgovarali smo sa Sanjom Božinovskom, ministarkom energetike, rudarstva i mineralnih sirovina Sjeverne Makedonije, koja je sa nama podijelila viziju, strategiju i konkretne projekte koji će oblikovati energetsku budućnost zemlje.

Nedavno ste preuzeli resor energetike, rudarstva i mineralnih sirovina u Sjevernoj Makedoniji. Šta je Vaš glavni cilj za naredne četiri godine?

– Naš osnovni cilj je jačanje domaćih proizvodnih kapaciteta ozbiljnim višegodišnjim i dugoročnim ulaganjima u energetsku infrastrukturu i kapacitete koji će garantovati energetsku stabilnost i nezavisnost države, ali i domaću proizvodnju električne energije kao garanciju konkurentnosti makedonske privrede. Planiramo realizaciju kapitalnih investicija, što je jedan od prioriteta nove Vlade. U Sjevernoj Makedoniji energetski sektor je dugo bio zapostavljen, a za ovu vladu energetika će imati posebno mjesto i radiće se temeljno, kako bismo došli do energetske nezavisnosti države. Pored izgradnje novih proizvodnih energetskih objekata, planiramo da završimo proces energetskog povezivanja sa susjedima.

Koliko kapaciteta obnovljivih izvora energije trenutno ima Sjeverna Makedonija i gdje leži najveći potencijal zemlje?

– Zelena tranzicija je počela, a snažan zamah u izgradnji kapaciteta iz OIE nastupio je početkom energetske krize. Prošlu godinu smo završili sa instalisanom snagom od 1.311 MW iz obnovljivih izvora, od čega je najviše hidroelektrana – 720 MW. Od toga, 587 MW je instalisana snaga velikih hidroelektrana, a 133 MW malih hidroelektrana. Odmah iza njih su fotonaponske elektrane čija je izgradnja doživjela pravi procvat i na kraju 2023. godine imali smo kapacitet od 506 MW. Prošle godine smo proizveli 2.173 GWh električne energije iz obnovljivih izvora, što je 33 odsto ukupne proizvodnje. Za izgradnju novih objekata, posebno solarnih elektrana, postoji realan problem, ali prije nego što krenemo sa izdavanjem dozvola i licenci moramo riješiti pitanje skladištenja proizvedene energije, jer to već pravi problem u sistemu.

U FOKUSU:

• Vještačka koža napravljena od piva mijenja svijet mode
• Budućnost zelene energije u Rumuniji
• Održivo bankarstvo za sigurnu budućnost

Međutim, napominjem da iako imamo intenzivnu izgradnju OIE kapaciteta, svi oni su u vlasništvu privatnih kompanija koje prodaju proizvedenu energiju trgovcima po berzanskim cijenama, što znači da Sjeverna Makedonija kao država nema planiranu kupovinu ove električne energije. Veoma mali dio električne energije, one iz kapaciteta koja se proizvodi po fid-in tarifama, je u vlasništvu države, ali po veoma visokim cijenama, zbog čega se ovaj koncept napušta. Zato ćemo, kao Vlada, nastojati da pronađemo mehanizam za otkup energije proizvedene od privatnih solarnih elektrana i vjetroparkova. Ali takođe, naš cilj će biti izgradnja kapaciteta iz obnovljivih izvora energije (OIE) koji su u vlasništvu države, jer samo tako možemo obezbijediti energetsku stabilnost. Naravno, treba biti realan i reći da energetska tranzicija znači proces koji traje decenijama, u koji se sistematski ulaže i treba voditi računa o situaciji u kojoj se država nalazi.

Koji je vaš osnovni plan za povećanje kapaciteta za OIE? Da li je zemlji u ovom trenutku važnije da ulaže u postrojenja iz OIE ili da modernizuje elektrodistributivnu mrežu?

– Rekla bih da se obje stvari mogu razvijati paralelno. Dugoročno, postoji potreba za modernizacijom distributivne mreže, na kojoj se u proteklom periodu radilo vrlo malo, zbog čega dolazi do čestih ispada i problema. Mreža više ne može da uravnoteži solarnu i energiju vjetra. Napominjem da preko 1.000 megavata iz obnovljivih izvora trenutno nije u funkciji zbog slabog kapaciteta mreže u južnom regionu. Zato je Vlada već potpisala ugovor o kreditu sa EBRD za izgradnju nove trafostanice kod Đevđelije i rekonstrukciju dalekovoda od 110 kilovolti. Zbog toga planiramo, kao najbrže rješenje za problem, da uvedemo obavezu za postavljanje baterija za skladištenje proizvedene struje, a paralelno s tim da radimo na modernizaciji mreže. Dakle, izdavanje dozvola za izgradnju novih kapaciteta mora biti dio jedne cjeline. Takođe, smatramo da je dobro izbalansirati izvore dobijanja energije iz obnovljivih izvora, odnosno, pored fotonaponskih, imati što više kapaciteta koji proizvode električnu energiju iz vjetra, vode, biomase i biogasa, jer svaki od tipova obnovljivih izvora ima različit kvalitet i količinu proizvodnje električne energije, u zavisnosti od doba dana i perioda godine. Zato smo već u prvim danima mandata nove Vlade najavili izgradnju novog vjetroparka snage do 400 MW, sa više od 50 vjetroturbina, koji će biti najveći vjetropark na Zapadnom Balkanu i obezbijediće proizvodnju čiste električne energije za više od 100.000 domaćinstava.

Intervju vodila: Milena Maglovski