IRENA: Regulative glavna prepreka tržištu derivata zelenog vodonika

Trgovina vodonikom postaje prioritet u energetskoj tranziciji  i potencijalna ekonomska prilika  za zemlje širom svijeta, navodi IRENA u svom izvještaju Globalna trgovina derivatima zelenog vodonika (eng Global trade in green hydrogen derivatives).

Analize sve više pokazuju da će derivativne robe proizvedene korišćenjem zelenog vodonika, kao što su niskoemisivni amonijak, niskoemisivni metanol, i gvožđe i čelik, igrati značajnu ulogu u globalnim trgovinskim tokovima povezanih s vodonikom.

Kao glavna prepreka razvoja međunarodnog tržišta navodi se nedostatak regulativa za derivate zelenog vodonika. Prema pravila u zemljama EU treba da se dokaže da zapremina takvih roba proizvedenih ili uvezenih odražava uštedu emisije od najmanje 70 odsto u odnosu na proračunate vrijednosti bazirane na fosilnim gorivima.

„Proizvođači moraju da dokažu da je obnovljiva energija korišćena za proizvodnju vodonika nova (da nije preusmjerena iz drugih izvora) i da se može vremenski i prostorno povezati sa proizvodnim pogonom, kako bi se potvrdilo da je energija generisana posebno za proizvodnju vodonika. Ovi zahtjevi se primjenjuju na proizvođače unutar EU, kao i na proizvođače u drugim zemljama koji žele da izvoze u EU. Ova pravila se takođe odnose na derivate zelenog vodonika ako se koriste kao goriva“, piše u izvještaju.

Pročitajte još:

• Uloga vodonika i gvožđa u inovativnom rješenju za skladištenje solarne energije
• Kamioni na vodonik budućnost transporta roba
• Beč: Električne autobuse mijenjaju vozilima na baterije i vodonik

Dodatni napori su potrebni na globalnom nivou za razvoj regulativa za derivate vodonika, posebno u definisanju očekivanja u vezi sa izvorima ugljenika za niskoemisivni metanol i u postavljanju ambicioznih pragova emisija za proizvode od gvožđa i čelika. Zahtjevi tržišta derivata mogu se značajno razlikovati od onih za tržišta zelenog vodonika, gdje je vladina podrška usmjerena na povećanje upotrebe. Na primjer, amonijak je već roba sa dobro razvijenim međunarodnim tržištem. Različite intervencije su potrebne za razvoj tržišta niskoemisivnog amonijaka i potencijalnu regulaciju tog tržišta.

U mnogim sektorima razmatranim u ovom izvještaju, proizvođači izvan EU mogu biti podložni nekoliko regulativa proizašlih iz RED (Direktiva o obnovljivim izvorima energije) i CBAM (Mehanizam prilagođavanja granica ugljenika).

Iz IRENE zaključuju da, iako može biti nerealno očekivati usklađivanje regulativnih okvira, standarda i šema sertifikacije za vodonik i robu dobijenu iz vodonika, oni bi trebali biti dizajnirani da budu komplementarni, s obzirom na to koliko će njihovi lanci vrijednosti međusobno zavisiti u budućnosti.

Dodaju da gdje usklađivanje ne bude moguće, međusobno priznanje i bilateralna ili multilateralna saradnja će biti koristan put.

Energetski portal