Nacionalni park "Kozara"

Površina

39.075.400 m2

Upravljač

Javna ustanova Nacionalni park „Kozara“

Mjesto

Prijedor, Gradiška, Kozarska Dubica

Zaštićenim područjem je prvobitno proglašena u vrijeme SRBiH 1967. godine, a kasnije dokumentom Narodne skupštine Republike Srpske 2012. godine.

Kategorija

Nacionalni park – II

Specifičnosti

Šume pokrivaju 98% površine Nacionalnog parka „Kozara“. U sjevernom dijelu dominiraju bukva i jela, u južnom hrast, crni i bijeli bor te smreka. Na području Parka ustanovljeno je 865 biljnih vrsta. „Kozara“ je bogata i životinjskim svijetom kao što su: srna, divlja svinja, vuk, lisica, jazavac, divlja mačka, kuna zlatica, vjeverica, zec, jarebica, golub grivaš, svraka, veliki djetlić, sova i fazan. Na području „Kozare“ postoje izvori rijeka: Mlječanice, Crne rijeke, Moštanice, Starenice – kozaračke rijeke i mnogobrojni potoci. U rijekama, između ostalih, žive potočna pastrmka i riječni rak. U Parku su zastupljeni spomenici, arheološka i druga kulturno-historijska dobra.

Nacionalni park „Kozara“ je član mreže evropske prirodne i kulturne baštine „Europarc Federation“.

Trenutno stanje

Dobar je pristupni put uz informativne table o zaštićenom području. Ulaz je moguć uz naplatu.

U blizini Nacionalnog parka se nalaze kamenolom i mini hidroelektrana. Vozači kvadova, krosera i skutera voze po pješačkim stazama i na travnatim površinama stvaraju blato. Da bi smanjili ovakvu praksu, u Nacionalnom parku su počeli upozoravati vozače.

Dozvoljeno

na površinama I stepena zaštite samo one aktivnosti koje se poduzimaju u svrhu naučnih istraživanja i kontrolisane edukacije, u slučaju incidentnih situacija uz prethodnu saglasnost ministarstva nadležnog za zaštitu životne sredine i Zavoda poduzimanje interventnih aktivnosti, u zoni II stepena zaštite moguće ograničeno i kontrolisano korištenje prirodnih bogatstava i kulturnog naslijeđa te obavljanje samo aktivnosti u mjeri koja omogućava unapređenje stanja i predstavljanja Nacionalnog parka bez posljedica na njegove primarne vrijednosti, u zoni III stepena zaštite mogućnost selektivnog i ograničenog korištenje prirodnih bogatstava, kontrolisane intervencije i aktivnosti u prostoru ukoliko su usklađene sa ciljevima upravljanja Nacionalnog parka ili su u skladu sa naslijeđenim tradicionalnim oblicima obavljanja privrednih djelatnosti i stanovanja, uključujući i turističku izgradnju

Zabranjeno

sječa ili uništavanje drveće, žbunja i ostale vegetacije (osim sanitarnih sječa), unošenje alohtonih vrsta biljaka, životinja i gljiva koje slobodno žive u prirodi, lov divljači (osim sanitarnog i uzgojnog odstrela u zonama utvrđenim posebnim propisima), nekontrolisano sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja, gljiva, šumskih i drugih plodova na cijelom području Nacionalnog parka, gradnja objekata ili izvođenje drugih radova kojima se zagađuje zemljište i vazduh, pogoršava kvalitet vode, mijenja njihova količina, prostorni i vremenski raspored (osim objekata za potrebe vodosnabdijevanja u zonama utvrđenim prostornim planom Nacionalnog parka), gradnja energetskih objekata i izvođenje drugih radova (osim za potrebe Nacionalnog parka), gradnja nuklearnih objekata, odlaganje otpada, eksploatisanje mineralnih sirovina, gradnja magistralnih i regionalnih puteva (osim kad je to predviđeno prostornim planom područja Nacionalnog parka), uništavanje graničnih znakova, tabli upozorenja i obavještenja, reklamnih panoa, turističke signalizacije i poruka koje upućuju na značaj i ulogu Parka, obavljanje djelatnosti i poduzimanje drugih radnji kojima se uništava priroda, odnosno ugrožavaju obilježja Nacionalnog parka, izuzetno uz prethodnu saglasnost Vlade mogućnost gradnje energetskih objekata ako su od interesa za Republiku Srpsku. 

Izvor: CIN