Obilježavanje Dana pobjede nad fašizmom
U Republici Srpskoj sutra će biti neradni dan jer se obilježava Dan pobjede nad fašizmom, saopšteno je iz Ministarstva uprave i lokalne samouprave Republike Srpske
U Republici Srpskoj, u dane praznika ne rade republički organi i organizacije, organi jedinice lokalne samouprave, preduzeća, ustanove i druge organizacije i lica koja profesionalno obavljaju uslužne i proizvodne djelatnosti.
Načelnici opština, odnosno gradonačelnici će odrediti koja su preduzeća, ustanove i druge organizacije sa područja jedinice lokalne samouprave obavezne da rade i u dane praznika i u kojem obimu radi zadovoljenja neophodnih potreba građana.
U Federaciji BiH radni je dan.
Foto: https://pixabay.com/photos/cologne-bombing-destruction-war-63176/
Dan pobjede nad fašizmom obilježava se kao sjećanje na 9. maj 1945. godine kada je nacistička NJemačka potpisala kapitulaciju u Drugom svjetskom ratu.
Bezuslovnu kapitulaciju NJemačke u Berlinu potpisao je feldmaršal Vilhelm Kajtel, u ime Sovjetskog Saveza potpisnik je bio maršal Georgij Žukov, a u ime zapadnih saveznika britanski vazduhoplovni general Artur Teder.
Time je formalno završen Drugi svjetski rat u Evropi, ali su ostaci njemačkih trupa i njihovih saveznika još nekoliko dana pružali otpor.
Foto: https://pixabay.com/photos/child-soldiers-war-china-chinese-62923/
Datum koji predstavlja službeni završetak Drugog svjetskog rata jeste 2. septembar, kada je na američkom bojnom brodu Misuri u Tokijskom zalivu Japan potpisao kapitulaciju poslije bacanja atomskih bombi na Hirošimu i Nagasaki.
U ratu koji je trajao nešto manje od šest godina, našla se 61 država i oko 110 miliona vojnika.
Drugi svjetski rat bio je u istoriji čovječanstva najmasovniji i po broju ljudskih žrtava najstravičniji sukob u kojem je poginulo oko 60 miliona ljudi.
Srpski narod na prostoru bivše Jugoslavije dao je najveću žrtvu i doprinos u slamanju fašizma.
Sovjetski Savez dao je najveću žrtvu i doprinos u slamanju fašizma sa 22 do 26 miliona ljudi, dok je bivša Jugoslavija, koja je tada i kroz istoriju bila na strani saveznika, imala najveće gubitke koji se, prema državnoj komisiji bivše SFRJ, procjenjuju na 1,7 miliona ljudi.
Dan Evrope obilježava se u znak sjećanja na 1950. godinu kada je ministar spoljnih poslova Francuske Robert Šuman objavio deklaraciju kojom je pozvao na uspostavljanje novog poretka u kojem ne bi bilo mjesta za sukobe među evropskim zemljama
Suština Šumanove ideje bila je u uspostavljanju zajedničkih tijela, tačnije odnosa, najpre u proizvodnji i distribuciji uglja i čelika kao temelja industrijske snage.
Naredne godine osnovana je Evropska komisija za ugalj i čelik, koja je vremenom prerasla u Evropsku ekonomsku zajednicu, da bi četiri decenije kasnije, 1991. godine u holandskom gradiću Mastrihtu bila proglašena Evropska unija.
Evropski savjet je 1955. godine u Milanu odlučio da se dan objavljivanja Šumanovog plana, 9. maj, obilježava kao Dan Evrope.
Koja je vaša reakcija?