Konobari i kuhari iz BiH spremaju se za sezonu u Hrvatskoj, plate preko 2.000 eura
Hrvatskom primorju će, prema procjenama, ove godine trebati oko 70.000 radnika, a pored domaće radne snage, dobar dio radnih mjesta će biti popunjen i radnicima iz regiona. Mnogi hoteli su se u novembru bacili u potragu za radnicima. Za oglašavanje radnih pozicija koriste društvene mreže, vlastitu internetsku podstranicu namijenjenu za zapošljavanje, koriste podršku agencija za zapošljavanje radnika, portale za oglašavanje poslova. Pored hotela, u potrazi za radnicima su i privatni ugostiteljski objekti i pružaoci smještaja.
Za sezonski rad u Hrvatskoj sprema se i veliki broj ugostiteljskih radnika iz Bosne i Hercegovine. Kako kažu, osnovni razlog odlaska su plate, koje u BiH ne bi mogli zaraditi, te bolji uslovi.
Iznosi koje mogu zaraditi naši kuhari ili konobari zavise od mjesta, regije, nivoa usluge koji se pruža, od toga da li se radi o konobi, luksuznom restoranu ili nekom dobro organiziranom hotelu. Plate u Istri su najviše, ali su tamo i veći životni troškovi. U suštini, plate idu od 1.200 eura za konobare do iznad 2.000 eura za glavne kuhare i roštilj majstore. Konobari su u odnosu na kuhare u nešto "povoljnijem" položaju, budući da imaju mogućnost dodatne zarade preko bakšiša.
Vrlo često se navodi kako sezonski radnici rade i po 12 sati bez ijednog slobodnog dana. Faruk kaže da se unaprijed zna da kada ideš na sezonu, ideš samo zbog posla i da je posebno na vrhuncu sezone broj slobodnih dana reduciran, "mada se mogu i tada uhvatiti dva dana mjesečno. Inače, u tom nekom predsezonskom i postsezonskom periodu, jedan dan sedmično je slobodan''.
Kada je riječ o prekovremenim satima, Faruk pojašnjava da, iako je ugovorom s hotelom vezan do početka pa najdalje sredine 11. mjeseca, ugovor se, uz pristanak, može i produžiti na mjesec, dva, pa čak i tri, zahvaljujući prekovremeno odrađenim satima.
''Ti prekovremeno odrađeni sati se kasnije obračunavaju i po tom produženom ugovoru vodi se kao da radiš, osiguran si sve do njegovog isteka-od jedan do tri mjeseca. Pri tome možeš dobiti neke benefite i nagrade ako se uhvati Božićnica'', kaže on.
Za sezonu se zaradi godišnja bh. plata
Za rad na hrvatskom primorju sprema se i Amer V., konobar iz Sarajeva, koji 15. maja odlazi da radi u jednom restoranu na otoku Pag. Početna plata, u predsezoni, koju je dogovorio iznosi 1.300 eura, dok će u sezoni taj iznos narasti na 1.600 eura, a računa i na bakšiš. Amer je inače do sada radio u jednom sarajevskom hotelu za platu upola nižu od ove koja mu se nudi u Hrvatskoj.
''Iznos koji ću tamo zaraditi u BiH ne bih mogao nikada. Prijatelj, koji ide zajedno sa mnom, prošle godine je za četiri mjeseca, pored iznosa koji je slao porodici, zaradio iznos koji prelazi iznos godišnje plate koju bi zaradio u BiH", kaže on za Bloomberg Adriju.
Dodaje da mu nisu problem ni smjene od 12 sati niti rad bez slobodnog dana.
"Osnovni cilj zbog kojeg idem je zarada i nije mi problem raditi svaki dan po 12 sati. Kad uzmem u obzir očekivanu zaradu, onda ću imati prostora i da se dobro odmorim nakon završetka sezone", pojašnjava.
A kako kaže, ne brine se šta će biti poslije povratka u BiH, jer posao kao konobar uvijek može naći.
Prema posljednjim podacima, u sektoru ugostiteljstva i hotelijerstva u BiH je bilo zaposleno 41.188 osoba. Prosječna plata u ovoj djelatnosti iznosi 875 KM i znatno je niža od prosječne plate u BiH, koja je prema posljednjim podacima iznosila 1.328 KM.
Domaći ugostiteljsko-turistički sektor u problemu
Dodaje da veliki problem predstavlja i siva ekonomija, ''a javna tajna je da je to u našem sektoru bilo najzastupljenije, pa s tim u vezi i radnici koji rade u sektoru ugostiteljstva nisu 'kreditno sposobni' za rješavanje gorućih finansijskih problema''.
Na sve to dolazi i sezonski odlazak radnika koji će se svakako odraziti i na bosanskohercegovački turističko-ugostiteljski sektor, što će se prije svega osjetiti na kvalitetu usluge, a pojedini ugostitelji trpe i finansijske gubitke.
''Naravno da neće stati industrija turizma i ugostiteljstva, ali sam siguran da su zbog nekvalitetne radne snage pojedini ugostitelji u gubitku i do 20 posto, ali ne samo ugostitelji, već i sama država kroz nedostatak kvalitetne radne snage koja može kvalitetno prezentovati i prodati domaće proizvode'', naglašava Tatić, te dodaje: ''U toku sezone odlazi nekoliko hiljada kvalitetnih ugostitelja na sezonu, gdje rade i po nekoliko sezona u istim lokalima, pa postavljamo sebi pitanje, kako to da su u Hrvatskoj dobri i kvalitetni radnici, a kod nas nisu?
A da radnici ne bi odlazili iz BiH, jasno da je potrebno raditi na unapređenju uslova rada. Faruk kaže da su uslovi na primorju sigurno bolji nego kod nas, mada je posljednjih godina primijetio značajan napredak u realnom sektoru i ugostiteljstvu u BiH.
Koja je vaša reakcija?
