Raj Reddy, dobitnik prestižne Turingove nagrade i pionir u oblasti kompjuterskih nauka, ima viziju budućnosti u kojoj bi pametni uređaji poput pametnih satova mogli odigrati ključnu ulogu u sprječavanju pandemijskih mjera poput lockdowna. No, njegov pogled na tehnologiju ide daleko šire. Reddy ističe važnost korištenja velikih podataka za zdravstvena predviđanja, ali i za širu društvenu dobrobit, uključujući borbu protiv zlonamjernog sadržaja na društvenim mrežama.
Dabbala Rajagopal „Raj” Reddy je inače indijsko-američki naučnik, prvi naučnik azijskog porijekla koji je 1994. godine dobio Turingovu nagradu. Njegovo istraživanje u oblasti umjetničke inteligencije fokusiralo se na perceptivne i motoričke aspekte inteligencije, kao što su govor, jezik, vid i robotika. Tokom pet decenija, Reddy i njegovi saradnici razvili su nekoliko značajnih demonstracija sistema za prepoznavanje govora, uključujući glasovno upravljanje robotima, prepoznavanje govora sa velikim vokabularom, prepoznavanje govora nezavisno od govornika, i diktiranje s neograničenim vokabularom.
Pametni satovi za zdravije društvo
Zamislite da se pametni satovi, koje dosta nas koristi, pogotovo za treninge, mogu kroistiti tako da više nikad ne bude slavnih „zaključavanja” – karantina, lockdowna. Da se unaprijed oslušnu zdravstveni podaci korisnika i predvidi da se osoba može razboljeti i na vrijeme samo toj osobi naloži da ne izlazi iz kuće.
Raj Reddy vjeruje da pametni satovi i slični uređaji imaju potencijal da naprave revoluciju u upravljanju budućim pandemijama. Prikupljajući podatke o zdravstvenom stanju korisnika – od otkucaja srca i nivoa kisika u krvi do temperature – ovi uređaji bi mogli omogućiti praćenje i rano prepoznavanje bolesti na individualnom i populacijskom nivou.
„Potrebni su nam podaci na nivou miliona ljudi – rendgenski snimci, MRI, i informacije o zdravstvenom stanju velikih populacija,” objašnjava Reddy.
Takvi podaci bi omogućili napredne AI algoritme za predikciju, lokalizaciju i brzo reagovanje na epidemije, čime bi se izbjegle ekstremne mjere poput lockdowna. Međutim, on priznaje da je ovo trenutno vrlo skupa tehnologija, nedostupna velikom dijelu svjetske populacije. Za kontrole pandemija, države su te koje bi trebale pribaviti tehnolgiju građanima. No, već samo na nivou SAD, takav poduhvat bi bio finansijski neostvariv.
Za takva predviđanja su potrebni veliki setovi podataka kako bi se model utrenirao i fino podesio. I kako vam se sviđa mogućnost da neko prati vašu temperaturu, broj otkucaja srca, pritisak i niz drugih parametara, kako bi se donosile neke veće odluke? Da li je to zadiranje i povređivanje privatnosti i šta se dešava sa podacima korisnika, koliko su zaštićeni. Pošto su institucije javnog zdravstva državne, kako vam se čini ideja da neko iz vlade koristi vaše podatke, makar oni bili anonimni?
Dijeljenje podataka: ključ za bolju AI
Reddy naglašava da je ključ uspjeha umjetne inteligencije pristup velikim bazama podataka. Samo tako se može osigurati kvalitetna obuka AI sistema koji bi služili opštem dobru. Međutim, privatnost korisnika ostaje jedno od najvećih pitanja. „Moramo pronaći balans između koristi od podataka i zaštite privatnosti,” ističe.
Iako se tehnološki giganti poput Amazona često fokusiraju na projekte koji im donose najveći profit, Reddy poziva na veću društvenu odgovornost u razvoju AI. „Tehnologija bi trebala pomagati u opismenjavanju nepismenih ljudi i omogućiti svima pristup edukaciji i informacijama”, kaže on.
Reddy vidi AI kao sredstvo za društvenu transformaciju, za opismenjavanje ali upozorava na izazove. Posebno ističe problem jezika koje govori mali broj ljudi, nazivajući ih „jezicima-siročadima.” Ovi jezici nisu prioritet u razvoju AI sistema, čime se dodatno marginalizuju zajednice koje ih koriste.
Reddy je, inače rođen u jednom selu u Indiji i svakako ima itekako senzibiliteta za pitanja nepismenosti i siromaštva.
Zlonamjeran sadržaj i odgovornost društvenih mreža
Osim na zdravstvenu i edukativnu primjenu AI, Reddy se osvrće i na problem širenja zlonamjernog sadržaja na društvenim mrežama, posebno u političkom kontekstu. „Oni koji se smatraju zlonamjernim ili problematičnim mogu biti odgođeni za jednu ili dvije sedmice,” objašnjava on.
Manipulacije tokom izbora, prema njegovim riječima, često se svode na kreiranje lažnih priča koje nanesu štetu prije nego što ih je moguće demantovati.
„Možete ih povući i reći da nikada nisu bile istinite, ali šteta je već napravljena,” upozorava Reddy. Njegov prijedlog je da se objavljivanje takvih sadržaja unaprijed spriječi. „Trebali bismo zaustaviti takve stvari unaprijed, odgoditi ih za jedan dan ili sedmicu ili čak reći da se ne mogu objaviti.”
Reddy predlaže i uvođenje kazni za društvene mreže koje objavljuju zlonamjeran sadržaj, čak i nakon što ga sistem odbije. „Društvene mreže trebaju snositi odgovornost za svaki zlonamjerni sadržaj koji objave,” kaže on. Premda priznaje da je globalna regulacija ovog problema izazovna, vjeruje da je ostvariva.
„Već smo globalno imali sporazume, kao što je sporazum o nuklearnom naouružanju ili nukelarnim testovima. Moguće je napraviti i sporazum o AI, ali uz puno napora i pregovora”
Vizija za budućnost: Tehnologija u službi zajednice
Za Reddyja, tehnologija bi trebala biti alat za unapređenje društva, a ne samo sredstvo za profit. Njegova vizija obuhvata stvaranje AI sistema koji će služiti zajednici, od zdravstvene prevencije i edukacije do regulacije online prostora. On poziva na zajednički napor – naučnika, kompanija i društva – kako bi se tehnologija usmjerila prema opštem dobru.
Iako izazovi ostaju, od zaštite privatnosti do ekonomske pristupačnosti pametnih uređaja, Reddy vjeruje da je uz pravi pristup moguće ostvariti svijet u kojem AI i velike baze podataka donose koristi svima, a ne samo odabranima. „Tehnologije umjetne inteligencije trebale bi biti usmjerene na opismenjavanje nepismenih ljudi. Moramo imati dijalog sa sistemom,” zaključuje on.
On smatra da će tehnološki napredak u oblasti umjetne inteligencije na kraju omogućiti svakome da gleda bilo koji film, čita bilo koji udžbenik i razgovara s bilo kim, neovisno o jeziku proizvođača ili korisnika.
Reddyjeva poruka je jasna: budućnost AI zavisi od transparentnosti, inkluzivnosti i odgovornosti. Samo takvim pristupom možemo osigurati da tehnologija služi svim ljudima, bez obzira na njihove ekonomske, jezičke ili društvene okolnosti.
