OIE mogli bi spasiti BiH od višemilionskih gubitaka koji nam prijete

Prijete li nam višemilionski gubici u ekonomiji, otkazi, pad životnog standarda? Pitanje je to koje se u posljednje vrijeme sve češće postavlja uslijed činjenice da se unutar BiH nije napravilo dovoljno kada govorimo o prilagođavanju na novi porez koji kompanije čeka od 1. januara iduće godine.

Mehanizam prekograničnog prilagođavanja emisija ugljenika – CBAM u ovom je trenutku izazov broj jedan koji stoji pred privredom zbog jednostavne činjenice da godinu dana prije početka njegove primjene u BiH nije napravljeno mnogo u smislu prilagođavanja ovom novom porezu koji će EU naplaćivati za veliki broj proizvoda iz BiH.

U tom slučaju BiH bi mogla izgubiti pristup evropskom tržištu, što bi na godišnjem nivou dovelo do gubitaka od više stotina miliona eura, gubitka poslova, pada produktivnosti te, uopšte, urušavanja životnog standarda. EU od januara 2026. namjerava početi primjenjivati Mehanizam prekograničnog usklađivanja (cijene) ugljenika (CBAM), a njime će se oporezivati uvoz proizvoda u čijoj se proizvodnji emituje ugljenik. Ako se BiH ne prilagodi ovom sistemu, kompanije će plaćati porez u zemljama EU-a, ali će istovremeno postati i manje konkurentne.

Mehanizam za prilagođavanje granica ugljenika (CBAM) alat je EU-a za određivanje pravedne cijene ugljenika koji se emituje tokom proizvodnje robe s intenzivnim ugljenikom koja ulazi u EU i za podsticanje čišće industrijske proizvodnje u zemljama koje nisu članice EU-a.

Za BiH to donosi dva scenarija. Prvi je u slučaju nepostojanja prilagođavanja i znači da će kompanije plaćati dodatni namet prilikom izvoza u EU. Drugi, onaj koji bi za BiH bio rješenje, je ulazak u CBAM sistem trgovanja. U tom slučaju kompanije iz BiH će porez plaćati u BiH, što znači da novac ostaje u zemlji, a postaće dio posebnog fonda iz kojega će se onda finansirati zelena energija. Onda će putem te zelene energije, kada se njom oplemene proizvodi, kompanije iz BiH moći dobiti veće kvote za izvoz te će ostati konkurentne na postojećim tržištima.

Međutim, čini se kako će u ovoj priči bez gubitaka proći upravo one kompanije koje u proizvodnji koriste isključivo energiju dobijenu korištenjem obnovljivih izbora energije (OIE), a što bi, s druge strane, mogla biti značajna prilika za rast konkurentnosti i bolju zastupljenost na tržištima Evropske unije.

Pročitajte još:

• CBAM – Izazovi i prilike za izvoznike i tranziciju ka čistoj energiji
• Crna Gora i BiH tražile odlaganje primjene CBAM
• Izazovi CBAM-a: Udar na industriju u kantonima koji ne usklade propise

Vjekoslav Vuković, predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH potvrdio je za Večernji list u nedavnom razgovoru kako je električna energija najosjetljivija industrija na primjenu bilo kojeg CO2 poreza. Upozorava i kako u tom kontekstu treba uzeti u obzir i nešto što se naziva efekat prelijevanja, a koji električna energija ima na gotovo sve industrije. Sve navedeno svakako je jasan signal kako je pred domaćom privredom izuzetno velik izazov kako ostati konkurentan, odnosno kako održati postojeće angažmane na tržištima EU-a.

Osim što bi, u slučaju da se ne izvrši prilagođavanje, novac išao u zemlje u koje izvozimo, umjesto u fond koji bi se uspostavio u BiH, postoji velika opasnost od gubitka izvoznog tržišta, a u tom bi slučaju znatno rasli i finansijski gubici. Procjene su kako bi se radilo o oko 300 miliona eura godišnje.

U prvoj fazi primjene nova uredba Unije odnosi se na šest sektora privrede – proizvodnju željeza i čelika, aluminija, električne energije, hidrogena, cementa i fertilizatora, a prema analizama STK-a BiH, najpogođenije grupe proizvoda biće aluminij, zatim željezo i čelik te električna energija.

Kao što je poznato, od tri javna poduzeća za proizvodnju električne energije, u ovom trenutku samo jedno, i to Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne, u potpunosti ispunjava najstrože evropske standarde te se uklapa u viziju razvoja klimatske neutralnosti do 2050. godine. Ovo javno preduzeće, podsjećamo, svu energiju dobija iz obnovljivih izvora, a to će se, prema svemu sudeći, pokazati ključnim ne samo za ovo preduzeće već i za poslovnu zajednicu u onim dijelovima BiH koji za proizvodnju koriste struju koju dobijaju od Elektroprivrede HZ HB.

Cijeli tekst dostupan je ovdje.

Izvor: večernji.ba

Članak OIE mogli bi spasiti BiH od višemilionskih gubitaka koji nam prijete se pojavljuje prvo na Energetski Portal.