Budućnost tržišta rada – zelena tranzicija u fokusu globalnih promjena

Kako bi svijet ispunio klimatske ciljeve zacrtane za 2030. godinu, neophodno je sprovesti zelenu transformaciju gotovo svih privrednih sektora. Ovaj ambiciozni cilj neće biti moguć bez dovoljnog broja kvalifikovanih radnika koji će moći da odgovore na izazove energetske tranzicije i klimatske krize.

U nastojanju da identifikuje zanimanja i vještine koje će biti najtraženije u budućnosti, Svjetski ekonomski forum objavio je Izvještaj o budućnosti radnih mjesta 2025. Ovaj jedinstveni dokument oslanja se na opsežnu anketu sprovedenu među globalnim poslodavcima, pružajući vrijedne uvide u trendove na tržištu rada.

Najnovije izdanje izvještaja obuhvata stavove više od 1.000 poslodavaca, koji zajedno zapošljavaju preko 14 miliona radnika u 22 industrijska klastera i 55 ekonomija širom svijeta. Rezultat je izuzetno precizna analiza novih radnih mjesta i vještina koje će oblikovati period od 2025. do 2030. godine.

Prema nalazima izvještaja, klimatske promjene zauzimaju treće mjesto među ključnim trendovima koji će u narednih pet godina najviše transformisati poslovanje na globalnom nivou.

Ovi trendovi ukazuju na sve veću potražnju za zanimanjima poput inženjera za obnovljive izvore energije, inženjera za zaštitu životne sredine i stručnjaka za električna i autonomna vozila, koji se nalaze među 15 najbrže rastućih poslova. Klimatske promjene donose i veći fokus na upravljanje životnom sredinom, što je po prvi put svrstano među 10 najtraženijih vještina u svijetu.

Na drugom mjestu najtransformativnijih trendova nalazi se porast troškova života, pri čemu polovina poslodavaca očekuje da će ovaj trend značajno oblikovati njihovo poslovanje do 2030. godine, uprkos predviđenom usporavanju globalne inflacije. Ovi faktori dodatno će podstaći potražnju za kreativnim razmišljanjem, prilagodljivošću, otpornošću i agilnim vještinama, koje postaju ključne za uspješno poslovanje.

Najzad, najtransformativniji trend biće širenje digitalnog pristupa – čak 60 odsto poslodavaca predviđa da će digitalizacija značajno transformisati njihovo poslovanje do 2030. godine. Tehnološki napredak u oblastima poput vještačke inteligencije, obrade podataka, robotike i automatizacije, kao i energetskih rješenja, poput proizvodnje, skladištenja i distribucije energije, dodatno će oblikovati tržište rada.

Pročitajte još:

• Kako su klimatske promjene oblikovale svijet 2024. godine?
• Prihodi od trgovanja emisijama u Njemačkoj ponovo na rekordnom nivou
• Nestanak struje na Portoriku pogodio preko milion domaćinstava za Novu godinu

Neophodna obuka ili prekvalifikacija za veliki broj radnika

Dok globalna tržišta rada prolaze kroz strukturnu transformaciju, Svjetski ekonomski forum procjenjuje da će se poslovi poput administrativnih pomoćnika, službenika poštanskih i bankarskih usluga, kao i operatera za unos podataka, suočiti sa najvećim padom.

Takođe, izvještaj predviđa se da će 39 odsto postojećih vještina biti zastarjelo ili transformisano do 2030. godine, iako je ova „nestabilnost vještina” usporena u poređenju sa 2020. godinom, kada je dostigla 57 odsto. Ovaj trend se djelimično pripisuje povećanom procentu radnika (50 odsto) koji su prošli obuke, prekvalifikacije ili dokvalifikacije.

Imajući u vidu rastuće zahtjeve za novim vještinama, procenat radne snage kojoj je neophodno usavršavanje ili prekvalifikacija i dalje je značajan – ako bi svjetsku radnu snagu činilo 100 ljudi, 59 bi trebalo da prođe obuku do 2030. godine.

Anketirane kompanije smatraju da su nedostaci u vještinama najveća prepreka transformaciji poslovanju. Shodno tome, 85 odsto anketiranih poslodavaca planira da daju prioritet unapređenju svoje radne snage, pri čemu 70 odsto poslodavaca očekuje da će zaposliti osoblje sa novim vještinama, 40 odsto planira da smanji broj zaposlenih pošto njihove vještine postanu manje relevantne, a 50 odsto planira da obezbijedi obuku za svoje osoblje.

Milena Maglovski

Članak Budućnost tržišta rada – zelena tranzicija u fokusu globalnih promjena se pojavljuje prvo na Energetski Portal.