Vlasti u BiH moraju uvažiti glas stručnjaka kako bismo izbjegli ponavljanje scenarija iz Hercegovine

Katastrofalne poplave, bujice i klizišta u Hercegovini otvorile su brojna pitanja. Podizanje svijesti o važnosti prevencije posljedica poplava i klizišta u Bosni i Hercegovini čini se da je veliki izazov. Stručnjaci realizuju projekte, metodologije o procjeni rizika i stabilizaciji klizišta. Međutim, njihov glas skoro da nema odjeka.

Zakonske regulative se ne donose u saradnji sa stručnjacima, nelegalna gradnja i sječa šuma, izdavanje dozvola za eksploatisanje bez adekvatnog istraživanja, sve to doprinosi poplavama i klizištima, dok koordinacija između javnog sektora i naučnika izostaje.

„Evo recimo bh. metodologija za istraživanje i stabilizaciju klizišta objavljena 2017. godine još uvijek se slabo primjenjuje. Ona ne tretira samo sanaciju klizišta, naprotiv, u prvom momentu tretira razvoj infrastrukture, prilagođavanje infrastrukture padinskim procesima“, pojašnjava profesor na Rudarsko-geološko-građevinskom fakultetu u Tuzli, Sabid Zekan.

„Nemamo plan evakuacije, nemamo ništa. Svaka mjesna zajednica ima nekakvu gorsku službu spašavanja. Neka ih, neki rade izvanredan posao, međutim sve je neuvezano, nabacano, bez reda i plana“, ističe Anes Podić iz Udruženja “Eko akcija”.

Katastrofalne poplave u Hercegovini su prvenstveno uzrokovane klimatskim promjenama i elementarne nepogode će i dalje biti prisutne, navode geolozi. Međutim, djelimično sprečavanje i ublažavanje je sigurno moguće.

Pročitajte još:

• Suše, padavine, poplave… Kako klimatske opasnosti pospješuju jedne druge, i šta to znači za našu budućnost?
• Nove mjere za oporavak poljoprivrede i privrede od poplava
• Ekolozi i stanovništvo BiH u zaštiti prirode od štetnih projekata

„Sanacija i, prije svega, postavljanje određenih instrumentarija za rano upozorenje. Ne rano upozorenje kroz medije, nego kroz tehniku i struku“, stava je geolog Hamid Begić.

S ciljem prevencije, u Tuzlanskom kantonu je potpisan Ugovor o javnoj nabavci automatskih hidroloških stanica, kao sistema efikasnije odbrane od poplava. Osam mjernih stanica biće postavljeno na vodotoke druge kategorije.

„Osim ranog upozorenja stanovništu, ovo će služiti i za praćenje, jer su naši vodostaji prilično neistraženi, niko se nije bavio ovim podacima“, kaže ministar poljoprivrede, šumarstva i vodprivrede TK Fedahija Ahmetović.

„Tragedija nas sigurno ne bi zadesila da smo imali malo bolji odnos prema šumama, prema prirodi, prema svemu onom što nas okružuje“, navodi Dalibor Balian sa Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

A da bi preventivne mjere imale odjeka, bosanskohercegovačke vlasti konačno moraju uvažiti glas stručnjaka, jer su samo zajedničkim snagama mogući i rezultati, naglašavaju geolozi.

Izvor: BHRT