Kako je i zašto Amerika kupila Aljasku od Rusije?

Dok novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp sve više pominje mogućnost da će kupiti Grenland, mnogi se pitaju da li on to može zaista da učini. Istorija je pokazala da može.

Tramp je ponovo izazvao burne reakcije svojim izjavama o potrebi da Sjedinjene Američke Države preuzmu kontrolu nad Grenlandom i Panamskim kanalom.

Možda zvuči suludo, ali je vrlo moguće da Tramp poveća teritoriju SAD kupovinom Grenlanda, prenosi Nova.

Naime, otkako su oformljene Sjedinjene Američke Države, više puta su trgovale sa teritorijama. SAD su kupile ogroman dio teritorije od Francuske 1803. godine za 15 miliona dolara. Uključujući kamate, SAD su na kraju platile 23.213.568 dolara. Istočnu i zapadnu Floridu kupile su od Španije.

Međutim, najviše se govori o kupovini Aljaske.

Godine 1867. SAD kupile su Aljasku, što je jedan od najvažnijih događaja u istoriji te zemlje, koji je imao dalekosežne posljedice i za globalnu politiku. Ova teritorija, koja danas čini najveću saveznu državu SAD-a, nekad je bio u posjedu Ruskog Carstva, ali prodata je iz geopolitičkih razloga.

Aljasku su otkrili Rusi u ranom 18. vijeku kada su zaposlili danskog istraživača Vitusa Beringa da otkrije postoji li kopneni put do Sjeverne Amerike. Vitus je dao cijeli život kako bi istražio tu regiju, a na kraju je i ustanovio da Aziju i Ameriku dijeli morski prolaz. Taj prolaz danas nosi njegovo ime.

Do kraja 18. vijeka na Aljasci su boravili ruski trgovci i misionari koji su tamo gradili crkve. Situacija je ostala ista tokom prve polovine 19. vijeka, a onda je nastupio rat u Evropi.

Rusko Carstvo zaratilo je sa Osmanskim zbog poluostrva u Crnom moru započevši Krimski rat, u kojem je Rusija izgubila. Rusija nije izgubila samo zato što je kasnila u modernizaciji za ostatkom Evrope već i jer su Osmanskom Carstvu u pomoć uskočile Francuska, Pijemont i njihov najveći neprijatelj Britansko Carstvo.

Rusija je nakon Krimskog rata bila u rasulu: nije bilo novca za vojsku, trebalo se nositi s društvenim posljedicama gubitka rata, a modernizaciju niko nije mogao platiti. Osim toga, Rusi su se bojali da bi Britanci, kad su namirisali krv, mogli ugroziti njihove granice negdje drugdje. Kako se Aljaska teško mogla braniti jer je bila daleko od ruske mornarice, odlučeno je da će zemlju prodati, a novac iskoristiti za modernizaciju.

U proljeće 1867. godine dogovorena je kupovina, a u oktobru je Aljaska zvanično postala dio američke teritorije. SAD je platio 7,2 miliona dolara, što je kao 129 miliona dolara u današnje vrijeme.

Reakcije u SAD-u bile su uglavnom pozitivne i govorilo se da će teritorija poslužiti Amerikancima da prošire svoju trgovinu na Daleki istok.

Kupovina Aljaske se pominje kao “podrumski ugovor sa povoljnim cijenama” i kao glavno pozitivno dostignuće predsjedništva Endrua Džonsona.

Međutim, u idućih 30 godina nije se puno toga promijenilo. I dalje se radilo o siromašnoj, zabačenoj zemlji, odvojenoj od svih važnih svjetskih centara. Onda je krajem 19. vijeka u kanadskoj pokrajini Jukon pronađeno zlato, što je izazvalo velike migracije na sjever, a mnogi lovci na zlato našli su ga i u istočnim predjelima nove američke teritorije.

Lov na foke bio je jedan od glavnih razloga koji su podstakli Sjedinjene Države da kupe Aljasku. Obezbjeđivao je znatan prihod od zakupa privilegije lova na foke, iznos koji je zapravo bio veći od cijene plaćene za Aljasku. Od 1870. do 1890. godine, lov na foke je davao 100.000 koža godišnje.

Zlatna groznica pojačala je useljavanje, ali ne može se ni približno mjeriti s drugim talasom naseljavanja Aljaske, koji se dogodio tokom 1960-ih i 1970-ih kad su tamo pronađena ogromna nalazišta nafte. Otkriće nafte na Aljasci još je veći događaj nego američka kupovina teritorije, a zemlja i danas živi od prihoda naftne industrije.

Tramp želi da Sjedinjene Američke Države kupe Grenland zbog njegovih strateški značajnih resursa, jačanja nacionalne bezbjednosti i pružanja otpora kineskom uticaju.

Grenland je najveće ostrvo na svijetu, a njegov položaj je strateški ključan. Nalazi se na važnim morskim putevima poput Sjeverozapadnog prolaza i ispod arktičkih avionskih ruta, što ga čini vitalnim za vojnu i ekonomsku kontrolu.

Grenland je bogat prirodnim resursima, uključujući rijetke minerale koji su ključni za proizvodnju vojne opreme, zelenu energiju i industrijske tehnologije. Trenutno, Kina dominira globalnim tržištem ovih minerala.

Kupovina Grenlanda mogla bi smanjiti američku zavisnost od kineskih zaliha i predstavljati geopolitički uspjeh, što je Trampu veoma važno.

The post Kako je i zašto Amerika kupila Aljasku od Rusije? appeared first on Biznis Info.