Hildegarda iz Bingena: ljekarka, travarka i lingvistkinja

Hildegarda iz Bingena (Hildegard von Bingen, Hildegardis Bingensis, Sveta Hildegarda, 1098–1179), njemačka opatica, mističarka i naučnica, ostavila je značajan trag u istoriji nauke, posebno u oblastima medicine, botanike i jezika. Njeno djelo je posebno fascinantno jer je u vrijeme kada su žene imale ograničen pristup obrazovanju, Hildegarda stekla zavidno znanje i vještine u medicini, prirodnim naukama i filozofiji, te ih koristila da unaprijedi razumijevanje bolesti i liječenja. Umrla je 17. septembra 1179. a mnogo kasnije je i beatificirana.

Jedno od njenih najpoznatijih djela je traktat Causae et curae, u kojem se bavi uzrocima i liječenjem različitih bolesti. Ovo djelo se smatra značajnim doprinosom srednjovjekovnoj medicini jer sadrži holistički pristup zdravlju. Hildegarda je promovisala ideju da je tijelo u ravnoteži s umom i duhom te da bolest nastaje kada se naruši ta ravnoteža. U Causae et curae, ona opisuje različite metode liječenja, uključujući ljekovite biljke, prehranu i terapije vodom, što je bio pristup daleko ispred svog vremena. Njeno duboko razumijevanje prirodnih lijekova i bilja činilo ju je pionirkom u oblasti herbalizma.

Hildegarda je također doprinijela botaničkim znanjima kroz djelo Physica, gdje opisuje ljekovita svojstva biljaka, minerala i životinja. Njen pristup biljkama nije bio samo naulan, već je, kako se i mođe očekivati za doba u kojem je živjela,  bio prožet i njenim religijskim uvjerenjima. Vjerovala je da su biljke božji darovi čovječanstvu za očuvanje zdravlja, a svaka biljka imala je specifičnu ulogu u liječenju. Inače ovo razmišljanje se proteže u nekim religijama i religijskim sektama.

Osim medicinskih i botaničkih postignuća, Hildegarda je razvila i vlastiti jezik i pismo, poznato kao Lingua ignota i Litterae ignotae. Lingua ignota (Nepoznat jezik) je umjetni jezik koji se sastoji od oko hiljadu riječi, koje su Hildegarda i njene pratilje koristile u duhovnim i mističkim kontekstima. Ovaj jezik je jedinstven jer predstavlja pokušaj stvaranja komunikacijskog sistema koji je izvan svakodnevnog govora, možda s ciljem postizanja dublje duhovne povezanosti. Litterae ignotae su pismo koje prati ovaj jezik, a smatra se da su oba sistema korištena u njenim vizijama i meditacijama. Ovaj izum jezika i pisma ističe Hildegardinu kreativnost i intelektualnu radoznalost, čineći je jednom od rijetkih žena u historiji koje su eksperimentirale s lingvističkim inovacijama.

Hildegardino nasljeđe u medicini i botanici, kao i njen doprinos lingvistici, svrstava je među najvažnije ličnosti srednjovjekovne nauke. Kroz svoja djela, ona je ponudila ne samo praktične savjete o liječenju i zdravlju, već je i potaknula duboko promišljanje o ulozi prirode i jezika u ljudskom životu. U Njemačkoj i u feminističkim izučavanjima, Hildegarda iz Bingena smatra se jednim od začetnika/začetnica prirodoslovlja. Takožer, ne treba zaboravljati da premda neke njeni stavi i mišljenja nisu naučni, bila je nevjervatno napredna  i mudra te je još jedna od osoba zbog kojih za Srednji vijek nikako ne smijemo tvrditi da je mračan. Srednji vijek je imao vrlo razvijenu filozofsku i naučnu misao, neke od stvari se nisu pokazale tačnim, ali nepravilno je misliti da je to bilo doba zaostalosti.

The post Hildegarda iz Bingena: ljekarka, travarka i lingvistkinja appeared first on Nauka govori.