Da li sistemi ishrane mogu da isprate potrebnu transformaciju ka održivosti?

Sistemi ishrane suočavaju se sa brojnim izazovima, od neravnomjerne raspodjele hrane i široko rasprostranjene neuhranjenosti, do značajnog uticaja na životnu sredinu. Kako bi unaprijedili svoj doprinos društvenim i ekološkim ciljevima, neophodne su suštinske promjene u ovim sistemima.

Inicijativa za odbrojavanje u sistemima ishrane (Food Systems Countdown Initiative) predstavlja globalnu interdisciplinarnu naučnu saradnju posvećenu praćenju ovog procesa transformacije. Cilj inicijative je redovno pružanje ažuriranih podataka o 50 ključnih indikatora sistema ishrane, kao i izrada tematskih analiza koje se bave ključnim pitanjima u ovoj oblasti.

Izvještaj za 2024. godinu analizira promjene u vrijednostima pokazatelja sistema ishrane od 2000. godine do danas. Od 42 ispitivana pokazatelja, 20 pokazuje pozitivne promjene globalno. Pozitivni trendovi obuhvataju oblasti ishrane, zdravlja, prirodnih resursa, siromaštva, otpornosti, upravljanja i drugih.

Konkretni primjeri pozitivnih promjena uključuju značajan porast pristupa sigurnoj vodi u svim regijama, kao i efikasnije korištenje azota u proizvodnim sistemima, što smanjuje zagađenje životne sredine.

Međutim, sedam pokazatelja su pokazala negativne trendove. Na primjer, nestabilnost cijena hrane postala je veća, što ukazuje na veće šokove u sistemima ishrane koji otežavaju postizanje stabilnosti cijena.

Kod 15 pokazatelja nije zabilježena značajna promjena, uprkos stalnoj potrebi za napretkom kako bi se postigli ključni globalni ciljevi.

Izvještaj takođe analizira međusobne veze među različitim pokazateljima sistema ishrane, pokazujući kako promjena u jednom pokazatelju može uticati na druge. Razumijevanje ovih međusobnih veza je ključno jer može otežati donošenje odluka. Poseban značaj imaju dva pokazatelja – upravljanje i otpornost – jer su u velikoj mjeri povezani sa drugim temama. Zbog toga, donosioci odluka trebaju usmjeriti pažnju na ove oblasti i pažljivo provode promjene koje mogu imati širok uticaj na cijeli sistem.

Na primjer, kako bi se postigla bolja stabilnost cijena hrane i smanjile oscilacije, potrebni su koordinisani napori više sektora.

Pročitajte još:

• Nema kraja poskupljenjima: Najviše skaču cijene hrane
• Da li će više cijene struje i veći minimalac podići cijenu hljeba
• FAO: Poskupljenje biljnih ulja podigao indeks cijena hrane u novembru

Životna sredina i prirodni resursi

Govoreći o očuvanju životne sredine i prirodnih resursa, rezultati nisu zadovoljavajući. Kada je riječ o navodnjavanju, nije došlo do poboljšanja u efikasnosti korištenja vode, jer i dalje preveliki udio obnovljivih vodnih resursa odlazi na ovu svrhu. Takođe, nije zabilježena promjena u površinama pod obradivim zemljištima. Zaustavljanje širenja obradivih površina je ključno, jer predstavlja jedan od glavnih faktora gubitka biodiverziteta uslijed uništavanja staništa, dok prenamjena zemljišta u poljoprivredne svrhe doprinosi emisiji gasova sa efektom staklene bašte.

Intenzitet ovih emisija nije značajno poboljšan u proizvodnji mnogih prehrambenih proizvoda. Na primjer, za mlijeko i govedinu zabilježeni su pozitivni trendovi, dok za pirinač i žitarice nisu uočene promjene.

Upotreba pesticida po hektaru obradivih površina pokazuje dodatno pogoršanje, dok je zabilježen pozitivan trend u pogledu prinosa hrane po grupama proizvoda, što ukazuje na povećanje efikasnosti proizvodnje u nekim sektorima.

Sveukupno gledano, sistem ishrane bilježi određene napretke, ali da bi se postigao značajan napredak u ostvarivanju ciljeva, potreban je holistički pristup koji će koristiti međusobne veze između različitih oblasti kako bi se pokrenula transformacija.

Katarina Vuinac

Članak Da li sistemi ishrane mogu da isprate potrebnu transformaciju ka održivosti? se pojavljuje prvo na Energetski Portal.