U Šipovu planirana gradnja mHE u sred zaštićene zone, mimo zakona i bez dozvola

Izgradnja mini hidroelektrane “Jovići” na rijeci Plivi uzvodno od mHE “Glavica” u Šipovu, planirana je na sred zone koja je u pojasu zaštite prirodnih pejzaža i to tako što je oko 120 metara obale i rijeke naprosto izuzeto iz zaštitnog pojasa i prepušteno privatniku da na njemu gradi jedan od najštetnijih energetskih objekata.

Prema tvrdnjama mještana, ekologa i drugih upućenih osoba sa kojima smo razgovarali, kompletan proces dodjele koncesije i ekološke dozvole od početka ovog posla je bio obavijen velom tajne, a opštinu i njene građane niko o tome ništa nije ni pitao.

Zahtjev za zaštitu toka rijeke Plive i Janja, Janjskih otoka i prašume lokalno ekološko udruženje “Eko zona” podnijelo 2018. godine, a Vlada RS je prije godinu dana jedan dio naprosto izuzela, čime je omogućila “investitoru iz Češke” kojeg navodno predstavlja firma „Prirodna energija“ da priprema bagere koji će najvjerovatnije na proljeće krenuti sa radovima. S obzirom na to da zaštita traje do 2025. godine, mještani su ubijeđeni da će se odmah nakon ovog roka krenuti sa radovima na novoj mHE iako za nju nema ni saglasnosti ni dozvole.

Inače „Prirodna energija“ je ljetos podnijela novi zahtjev za izdavanje ekološke dozvole u Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, a mještani vjeruju da je sve dobro tempirano i da će se ubrzo pojaviti bageri na obali Plive.

Predsjednik Udruženja “Eko zona” Nenad Bužanin kaže da ako se prihvati izdavanje nove ekološke dozvole, onda će ignorisati sve one koji su tražili da se područje zaštiti. Govori da je zahtjev uredno podnesen i da se područje na čijoj se zaštiti radi po zakonu ne može izuzimati sve dok ta zaštita traje.

“Takođe, i prva mHE je napravljena na području predviđenom za zaštitu, a tako će izgleda biti i sa ovom. Ljudi su se pobunili i ne žele da im se rijeka i opština unište ovim objektima. Mnogo se ljudi pobunilo, upetljala se i politika i sada se kompromituje jedna naša zdrava priča. Ono što nas zanima je da li će i koliko biti naplaćena koncesiona naknada i da li će išta od toga doći do naše opštine. Jer, za ovu prvu mi ne vidimo ništa”, rekao je Bužanin za MojuHercegovinu.

Ratko Pilipović, pravnik u Centru za životnu sredinu kaže da su analizom prikupljene dokumentacije ustanovili da su u predmetu izgradnje mHE “Jovići” u nekoliko navrata prekršene odredbe Zakona o koncesijama, prvenstveno što se tiče rokova izgradnje ove male hidroelektrane, kao i ispunjavanja ugovorenih obaveza investitora.

Osim toga, kaže on, nije samo obala izuzeta, već greben i dio rijeke na kome je planirana mHE. Centar je u toku postupka prethodne procjene uticaja za mHE “Jovići”, koji se vodio pred Ministarstvom za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, tvrdio da se za ovaj izuzeti dio treba uraditi Studija uticaja na životnu sredinu, ali je Vlada Republike Srpske stavila prioritet nad izgradnjom privatnog energetskog objekta, umjesto na zaštiti prirode od koje lokalna zajednica ima velike koristi.

“Ako je prostor bio planiran pod zaštitu, znači da tu ima biljnog i životinjskog svijeta kojeg treba zaštititi od uticaja čovjeka. Ovo posebno iz razloga što jedan kilometar nizvodno već radi mHE “Glavica” čije postojanje je veoma uticalo na biljni i životinjski svijet rijeke Plive. Nije prvi put da nailazimo na situaciju u kojoj je na istom prostoru planirana zakonska zaštita tog dijela prirode i mala hidro elektrana, a da je Vlada RS dala prednost energetskom objektu. U svim tim predmetima Centar za životnu sredinu ukazuje na benefite lokalne zajednice od proglašenja i postojanja zaštićenog područja, nasuprot izgradnji mHE od čijeg rada uglavnom pojedinci imaju koristi”, kaže Pilipović.

Zbog svega ovoga, Centar za životnu sredinu prikupio je obimnu dokumentaciju o ovom predmetu i u narednim danima obratiće se nadležnom Ministarstvu energetike i rudarstva Republike Srpske, kao i republičkoj ekološkoj inspekciji u vezi sa nepravilnostima koje su uočili. Osim ekološkog, izgradnju ove mHE prate i drugi problemi, nepoštovanje rokova, istekle dozvole i nepostojanje aneksa ugovora.

“Ugovor o koncesiji za ovu mHE je potpisan još 2006. godine, a rok za izgradnju prema tom ugovoru je bio 21 mjesec od potpisivanja ugovora. Nakon 10 godina, 2016. godine došlo je do promjene koncesionara sa kojim Ministarstvo energetike i rudarstva RS još uvijek nije potpisao aneks ugovora koji bi regulisao nove rokove izgradnje. Dakle, prema svim parametrima, ovaj ugovor je davno trebao biti raskinut na štetu investitora, a u korist Republike Srpske, ali se to nije dogodilo i uprkos svemu, investitoru je omogućeno ulazak u dalje postupke pred Ministarstvom za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, uz oslobađanje od izrade Studije uticaja na životnu sredinu koja je neophodna”, kaže Pilipović.

U dokumentu kojim se mijenja prostorni plan Republike Srpske do 2025. godine, rijeka Pliva je planirana za zaštitu u kategoriji prirodni pejzaž, a istim dokumentom mHE “Jovići” je navedena kao objekat za koji postoji javni interes. Iako se navodi i da se „eventualnoj odluci o izgradnji novih malih hidro-elektrana treba pristupiti sa izuzetnom pažnjom radi očuvanja prirodnih vrijednosti, odnosno uz saglasnost i kontrolu nadležne službe zaštite prirode”, ona je donesena na sjednici Vlade RS bez studije i konsultacija sa stručnjacima.

Odbornik u Skupštini opštine Šipovo Draženko Prole kaže da se u ovoj lokalnoj zajednici informacije dobijaju rijetko ili nikako o bilo kojem pitanju, pa i o izgradnji ove male HE. Kaže da se cijela opština zgražava nad idejom da se Pliva unakazi još jednom elektranom od koje će da zarađuje privatnik, a da će svi oni koji tu žive i bave se ribolovom i turizmom, ispaštati zbog zagađenja, promjene klime i buke. Kaže da se svi poslovi završavaju preko načelnika koji ima apsolutnu vlast i kojeg njegovi odbornici moraju slušati bez pogovora.

“Načelnik Milan Kovač ima apsolutnu vlast u Šipovu i odbornici ne mogu preko njega da saznaju ništa, bilo da su opozicioni ili oni koji čine skupštinsku većinu. Sve što smo saznali, bilo je ili slučajno ili kada je već bilo gotovo. Ljetos je na oglasnoj tabli u opštini objavljena informacija da određena firma traži ekološku dozvolu. Zbog toga smo se okupili mi koji volimo Plivu i bavimo se seoskim turizmom i ribolovom i pobunili se. Kako su se približili izbori, oni su se povukli, ali sada se spremaju da krenu sa konkretnim radovima, čim prođu praznici i formira se vlast u opštini“, kaže Prole.

Kaže da se oko svega konsultuju sa ekolozima i da se svi plaše šta će se desiti ako se dozvoli izgradnja nove mHE. Plaši se da je ova administracija takva da će vrata mHE biti širom otvorena i da će posljedice teško pogoditi opštinu i njene stanovnike.

“Mnogi ljudi su zbog radnog mjesta vezani za vlast i moraju da se slože sa vladajućima iako se suštinski protive izgradnji jer su svjesni katastrofe koja nam prijeti. Kada smo skupljali potpise protiv izgradnje mHE ljetos, mnogo njih nije smjelo da potpiše peticiju i da daju lične podatke jer su se plašili da će kopija, nakon što ih predamo u Ministarstvo energetike i rudarstva RS, odmah otići nazad u opštinu i da će krenuti odmazda”, kaže Prole.

Objašnjava da se pojavila i studija izvodljivosti na gotovo 80 stranica u kojoj se tvrdi da mHE neće ni na koji način uticati na okolinu, u šta niko od njih nije povjerovao.

“Mi smo se već jednom tako opekli i progutali žabu kada su gradili “Glavicu”. Vidjeli smo gdje smo pogriješili kada je građena. Jedno je najavljeno, drugo je izgrađeno. Mi danas ne znamo ni koja je snaga te mHE niti ko je njen stvarni vlasnik. Vidjelo se samo da je to daleko veća mHE nego što je najavljeno. Kada izgrade ovu, najavljeno nam je, slijede nove mHE, a to znači da će nam uništiti cijeli tok”, kaže Prole.

Jedna mještanka Šipova kaže da nikakve javne rasprave nije bilo u vezi izgradnje mHE “Jovići”. Kaže da zna da investitori nemaju ekološku dozvolu, odnosno da su je imali ranije, a kako nisu gradili, ona je istekla.

“Kada je prva mHE građena, javna rasprava je bila održana i prije izdavanja ekološke dozvole, a sada nije bilo ni toga. Vjerovali smo da od gradnje nove neće biti ništa, a onda smo shvatili da svaki dan mogu doći bageri i rasturiti obalu Plive. Na sve to, Ministarstvo energetike smatra da se ne treba raditi procjena rizika i štete koja bi mogla da nastane, Kažu da smo mi nerazvijena opština i treba nam ovakav objekat. A u Šipovu turizam eksplodirao i sad ćemo da ga uništimo hidroelektranom koja korist donosi samo onome ko je njen vlasnik. Koncesiona naknada nije uopšte tolika da bi za taj novac vrijedilo uništiti prirodu”, kaže ona.

Inače, dokazano je da mHE skoro u potpunosti isušuju riječna korita i uništavaju njihov biljni i životinjski svijet. Bez obzira na raspoloživi vodostaj, male HE grabe količinu vode koja je potrebna za maksimum profita, bez obzira na štetu koju nanose.

MHE “Glavica” na rijeci Plivi u opštini Šipovo počela je sa radom 21. oktobra 2019. godine, a sve je počelo 2006. godine sa famoznom odlukom odlazeće Vlade RS premijera Pere Bukejlovića da dodijeli čak 106 koncesija na mini HE snage preko 250 kw u RS. Za dobijanje tih koncesija tada uopšte nije bila potrebna sva dokumentacija, nego samo inicijativna dokumentacija. Ugovor o koncesiji za izgradnju mHE Glavica na rijeci Plivi potpisan je 24. februara 2006. godine. Aneksi su potpisivani čak tri puta, a 2013. godine povećana je instalisana snaga male hidroelektrane sa 0,9 MW na 1,473 MW i ukupna procijenjena proizvodnja sa 7,1 GWh na 9,5 GWh.

Nema odgovora nadležnih

Načelnik Kovač je 2019. godine dobio dozvolu od lokalnog parlamenta da lično daje pozitivno mišljenje za izgradnju mHE iako bi to trebalo da radi Odsjek za urbanizam i stambeno-komunalne poslove. U svom maniru, Kovač nije bio raspoložen da govori o ovom pitanju sa novinarima.

„Neću da vam kažem ništa o tome. Vi ste privatni novinari za privatne kuće i ja neću o tome da govorim. Imam mnogo informacija, ali neću da vam kažem“, rekao je Kovač.

Upit o ovoj temi poslali smo na sve zvanične adrese, ali do zaključena teksta nismo dobili odgovore. Na pitanja nam nisu odgovorili iz Ministarstva za postorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, kao ni iz Ministarstva energetike i rudarstva. Firma „Prirodna energija“ nema ni sajt niti kontakte u registrima, a broj telefona koji su naveli na zahtjevu za ekološku dozvolu nije ispravan. Vlasnik pomenute firme je izvjesni Petar Srbljanović, do koga nismo uspjeli doći. Takođe, na upit nam nisu odgovorili ni iz opštine Šipovo.

The post U Šipovu planirana gradnja mHE u sred zaštićene zone, mimo zakona i bez dozvola appeared first on eTrebinje.