Sociologija Horor filmova!

Laura Patterson je profesorica na Univerzitetu Colorado u Boulderu i predaje predmet pod nazivom "Pol i rasa i motorne pile" ovdje na CU Boulderu.

Fokusiramo se na sociologiju horor filmova.Ljudi vole horor filmove jer su to moralne priče. To su priče o dobru i zlu, i mnogo toga nas uče o tome kakvi bismo ljudi trebali biti, a takođe nam govore kako kao društvo vidimo kako izgledaju dobri i loši ljudi. Tako možemo gledati te filmove i vidjeti kako su karakterizirani negativci, kako su karakterizirane žrtve, ko preživljava, ko umire, ko se može spasiti, a ko treba pomoć da bude spašen. Postoji mnogo toga što, mislim, govori o tome kako bismo trebali biti. U suštini, to je srž ljudskog bića — jesmo li dobri ili loši?

Postoji sve veća svest o društvenoj moći horor filmova da komentiraju društvene probleme. Ima mnogo recentnih horor filmova koji dolaze iz eksplicitno feminističke perspektive i zaista pokušavaju da izazovu neke od tih stereotipa. Mislim da je film "Fresh" sjajan primer filma koji je izašao 2022. godine i zaista je vrlo jasno dolazio iz super feminističke perspektive. Dakle, koliko god da još uvijek ima mnogo starih problematičnih poruka, postoji i svest o tome, i mislim da postoji neka vrsta protivpokreta koji pokušava da izazove te stereotipe.

"Get Out" je osvojio Oskara i mislim da je to puno učinilo da ljudi shvate da postoji publika za ovakvu vrstu horora. Znaš, mislim da posebno film kao što je "Get Out" izaziva neke stvarno jake predrasude koje imamo u našem društvu. Činjenica da je film bio tako dobro primljen od strane publike stvarno je otvorila vrata. Vidite mnogo filmova koji, rekao bih, eksplicitno na neki način odražavaju poruke "Get Out" i koji se čak pojavljuju na Amazon Prime ili Netflixu. Ali mislim da je čak i taj fenomen stvarno otvorio vrata za širu komentatorsku perspektivu. I mislim da nas je, ako ništa drugo, samo učinilo svjesnijima da publika postoji za ovu vrstu horora.

Žanr horora, govoreći o društvenim stereotipima, tropskim i hijerarhijama, zaista donosi na sto mnogo pitanja koja su vrlo aktuelna u našim životima i o kojima, po mom mišljenju, trebamo vidjeti društvene promjene. I stvara pristupačan način za publiku da razgovara o tim stvarima, jer mislim da je jedno čuti političare kako govore o nekom pitanju, a drugo je gledati film i razgovarati sa svojim prijateljima. Kada se te stvari pojavljuju u neformalnijim razgovorima, mislim, lakše je razgovarati o njima.

Definitivno je došlo do promjene i širenja i, rekao bih, raznolike reprezentacije onoga što društvo znači. Takođe mislim da su horor filmovi postali intelektualno dublji. Tako da mnogo filmova više ne fokusira se samo na napadača koji dolazi s nekim oružjem, već se bave dubljim osjećajima gubitka. Mislim, iz bilo kojeg razloga, "Babadook" mi sada pada na pamet i ideja o suočavanju s tugom i šta to može učiniti s nekim. Mislim da smo možda, jer smo to već radili, znate, kada je horor došao do nekog vrhunskog trenutka, recimo, kasnih sedamdesetih i osamdesetih u smislu popularnosti i postao je više distribuiran i prihvaćen od strane društva. Imali smo zaista puno vremena da usavršimo i poboljšamo te argumente i učinimo ih malo nijansiranijim i zanimljivijim, i inkluzivnijim.

Horor filmovi su apsolutno vrijedni kao ogledalo onoga što naše društvo misli o različitim vrstama ljudi. I mislim da kada se na to gleda iz te perspektive, brzo shvatite da je najmanje zastrašujuća stvar u filmu krv koja dolazi s nekoga ili, znate, ko god da je negativac koji progonja nekoga.

Evo nekoliko ključnih aspekata koji se istražuju u sociologiji horor filmova:

1. Moralne poruke: Horor filmovi često služe kao moralne priče koje istražuju koncept dobra i zla. Oni pokazuju posljedice lošeg ponašanja i često nagrađuju ili kažnjavaju likove na temelju njihovih moralnih odluka.

2. Društveni strahovi: Ovi filmovi često reflektuju društvene strahove i anksioznosti u određenim istorijskim kontekstima. Na primjer, filmovi iz 1950-ih često su se bavili strahom od komunizma, dok savremeni horori mogu istraživati teme poput tehnologije, identiteta i globalizacije.

3. Karakterizacija: Sociologija horor filmova analizira kako su različiti likovi predstavljeni, posebno u vezi s rodom, rasom i klasom. Na primjer, kako se često prikazuju žene kao žrtve ili heroji, ili kako su predstavnici manjinskih grupa često stereotipizirani.

4. Kritika društvenih normi: Mnogi savremeni horor filmovi koriste žanr kao platformu za kritiku društvenih normi i očekivanja. Filmovi poput "Get Out" i "Fresh" istražuju teme rase i roda na načine koji izazivaju konvencionalne poglede i postavljaju pitanja o identitetu i moći.

5. Katarza i emocionalna povezanost: Gledanje horor filmova može omogućiti gledateljima da dožive strah i napetost u kontroliranom okruženju, što može pružiti emocionalno olakšanje ili katarzu.

6. Društvene promjene: Horor filmovi mogu također igrati ulogu u oblikovanju društvenih promjena, jer mogu potaknuti diskusiju o važnim temama i izazvati promjenu u percepciji društvenih normi.

Sociologija horor filmova stoga nudi vrijedne uvide u to kako ovaj žanr ne samo da zabavlja, već i provocira razmišljanje o važnim društvenim pitanjima.