Propali pregovori u Busanu: nesuglasice oko globalnog sporazuma o plastici

Malo medija kod nas je pisalo o propasti dogovora o plastici. Ovo pitanje koje je pitanje i borbe s mikroplastikom i otpadom, trebalo bi biti u vrhu interesovanja i prioriteta, pored borbe protiv klimatskih promjena i regulacije digitalne tehnologije i društvenih mreža. Pregovori u Busanu, Južna Koreja, koji su trajali od 35. novembra do 1. decembra 2024. završeni su bez dogovora o globalnom sporazumu Ujedinjenih nacija za smanjenje plastičnog zagađenja, a ključna prepreka ostaje nepomirljiva razlika u pristupu između zemalja koje žele ograničiti proizvodnju plastike i onih koje se zalažu za poboljšanje upravljanja otpadom, dok su naftom bogate zemlje, predvođene Saudijskom Arabijom, kategorično odbile prihvatiti ograničenja proizvodnje.

Samit, koji je okupio više od 3.300 učesnika iz preko 170 država i 440 organizacija posmatrača, bio je zamišljen kao kulminacija dvogodišnjih pregovora o globalnom sporazumu. Međutim, razlike među zemljama pokazale su se nepomirljivima.

Neuspjeli pokušaj postizanja sporazuma

Pregovarači su radili do kasnih sati posljednjeg dana pregovora, ali nisu uspjeli pronaći zajedničko rješenje. Hugo Schally, pregovarač Evropske unije, izrazio je duboko razočaranje što dogovor nije postignut.

„Mnogi od nas u sali žale što se to nije dogodilo, uprkos neumornim naporima toliko učesnika, uključujući i one koji su radili do ranih jutarnjih sati u nadi da će osigurati uspješan ishod“, kazao je Schally na završnom plenarnom zasjedanju.

Samit u Busanu bio je predstavljen kao ključna etapa u globalnoj borbi protiv plastičnog zagađenja, posebno nakon što su se zemlje UN-a 2022. godine obavezale da će do 2024. godine „postići međunarodno obavezujući sporazum o plastici“. Greenpeace je ovaj proces nazvao „najvažnijim multilateralnim sporazumom“ od Pariškog sporazuma o klimi iz 2015. Međutim, očito će biti donesen čak nategnutije nego Pariški i vjerovatno biti manje efikasan.

Zemlje poput Evropske unije, Ujedinjenog Kraljevstva, Afričke grupe i većine južnoameričkih nacija žele pravno obavezujući sporazum koji bi ograničio proizvodnju neesencijalne plastike. S druge strane, zemlje s ekonomijama oslonjenim na petrohemikalije i plastiku, poput Saudijske Arabije, insistiraju na poboljšanju upravljanja otpadom, odbijajući ograničiti proizvodnju.

Rastuća globalna kriza plastičnog zagađenja

Plastično zagađenje jedan je od najvećih globalnih ekoloških izazova. Svakog dana u svjetske okeane, rijeke i jezera završi ekvivalent 2.000 kamiona punih plastičnog otpada, ozbiljno ugrožavajući divlji svijet i ljudsko zdravlje. Mikroplastika se nalazi u vodi, hrani, tlu, pa čak i u ljudskim organima poput testisa i posteljici novorođenčadi.

Šta dalje?

Neke organizacije apeliraju na zemlje koje podržavaju ograničenja proizvodnje plastike da samostalno pokrenu svoj sporazum ukoliko globalni dogovor ne bude postignut. Skoro 100 država, uključujući Evropsku uniju i Afričku grupu, moglo bi formirati koaliciju posvećenu smanjenju proizvodnje plastike, dok bi ostatak svijeta mogao nastaviti s manje ambicioznim pristupima fokusiranim na otpad.

Busan je pokazao koliko je složen i politički osjetljiv proces izrade globalnog sporazuma o plastici. Kako se svijet suočava s eskalirajućom krizom plastičnog zagađenja, budući pregovori biće ključni za osiguravanje održivih rješenja. Također, ovo pokazuje i kako čak i pregovori o stvarima koje nas se sviju tiču i direktno utječu na naše zdravlje imaju ispolitiziranu pozadinu koja se ravna finansijskim interesima velikih i bogatih, a ne zdravstvenim interesima. 

Čitajte još u Politico

The post Propali pregovori u Busanu: nesuglasice oko globalnog sporazuma o plastici appeared first on Nauka govori.