Globalni vodeni ciklus izvan ravnoteže "prvi put u ljudskoj istoriji"

Desetljeća destruktivnog korištenja zemljišta i lošeg upravljanja vodom su se sudarila s klimatskom krizom koju su uzrokovali ljudi i postavila "neviđeni stres" na globalni vodeni ciklus, navodi se u izvještaju koje je u srijedu objavilo Globalna komisija za ekonomiju vode, grupa međunarodnih čelnika i stručnjaci.

Kruženje vode odnosi se na složeni sistem kojim se voda kreće oko Zemlje. Voda isparava iz tla, uključujući iz jezera, rijeka i biljaka, i diže se u atmosferu, tvoreći velike rijeke vodene pare koje mogu putovati na velike udaljenosti, prije nego što se ohlade, kondenziraju i na kraju padnu natrag na tlo kao kiša ili snijeg.

Poremećaji u ciklusu vode već uzrokuju patnju. Gotovo 3 milijarde ljudi suočava se s nedostatkom vode. Usjevi se suše, a gradovi tonu dok se podzemna voda ispod njih suši.

Posljedice će biti još katastrofalnije bez hitne akcije. Kriza s vodom prijeti više od 50 posto globalne proizvodnje hrane i prijeti smanjenje BDP-a zemalja u prosjeku za 8 posto do 2050., s mnogo većim gubicima do 15 posto koji se predviđaju u zemljama s niskim prihodima, pokazao je izvještaj.

“Prvi put u ljudskoj povijesti guramo globalni ciklus vode izvan ravnoteže. Više se ne možemo pouzdati u padacine, izvor sve slatke vode", rekao je Johan Rockström, supredsjedavajući Globalne komisije za ekonomiju vode i autor izvještaja.

Izvještaji pravi razliku između "plave vode", tekuće vode u jezerima, rijekama i vodonosnicima, i "zelene vode", vlage pohranjene u tlu i biljkama.  

Iako je opskrba zelenom vodom dugo bila zanemarena, ona je jednako važna za vodeni ciklus, stoji u izvještaju, budući da se vraća u atmosferu kada biljke ispuštaju vodenu paru, generirajući oko polovicu svih padavina na kopnu.

Poremećaji u vodenom ciklusu "duboko su isprepleteni" s klimatskim promjenama, pokazao je izvještaj.

Stabilna opskrba zelenom vodom ključna je za podržavanje vegetacije koja može pohraniti ugljik koji zagrijava planet. Ali šteta koju nanose ljudi, uključujući uništavanje močvara i rušenje šuma, iscrpljuje te ponore ugljika i ubrzava globalno zagrijavanje. Zauzvrat, toplina uzrokovana klimatskim promjenama isušuje krajolike, smanjuje vlagu i povećava opasnost od požara.

Krizu čini hitnijom ogromna potreba za vodom. Izvještaj izračunava da, u prosjeku, ljudima treba najmanje oko 4000 litara (nešto više od 1000 galona) dnevno kako bi vodili "dostojanstven život", daleko iznad 50 do 100 litara koliko Ujedinjeni narodi kažu da je potrebno za osnovne potrebe, i više nego što će većina regija moći pružiti iz lokalnih izvora.

Richard Allan, profesor nauke o klimi na Univerzitetu Reading u Engleskoj, rekao je da izvještaj "oslikava sumornu sliku ljudskog uzroka poremećaja globalnog ciklusa vode, najdragocjenijeg prirodnog resursa koji u konačnici održava našu egzistenciju".

Ljudske aktivnosti "mijenjaju strukturu naše zemlje i zraka iznad kojih se zagrijava klima, pojačavajući i vlažne i suhe ekstreme i šaljući vjetar i kišne uzorke iz nereda", dodao je Allan, koji nije bio uključen u izvještaj. 

Kriza se može riješiti samo boljim upravljanjem prirodnim resursima i velikim smanjenjem onečišćenja planeta koje grije planetu, rekao je za CNN.

Autori izvještaja kažu da svjetske vlade moraju prepoznati vodeni ciklus kao "opće dobro" i kolektivno se njime pozabaviti. Zemlje ovise jedna o drugoj, ne samo zbog jezera i rijeka koje premošćuju granice, već i zbog vode u atmosferi, koja može prijeći ogromne udaljenosti — što znači da odluke donesene u jednoj zemlji mogu poremetiti padavine u drugoj.

Izvještaj poziva na "temeljno preoblikovanje mjesta gdje voda sjedi u ekonomijama", uključujući bolje cijene kako bi se obeshrabrilo rasipništvo i tendencija sadnje usjeva i objekata žednih vode, kao što su podatkovni centri, u regijama s nedostatkom vode.